POTRAGA ZA POČETKOM I KRAJEM/HIPOTETSKA TREĆA STRANKA

Različite teorije o “hipotetskoj trećoj stranci”, koje su predložili vodeći egiptolozi, kao objašnjenje za jednu od najvećih zagonetaka egipatske povijesti i kronologije. Arheološki dokaz upućuje na to da su se olmečka i egipatska civilizacija pojavile iznenada i posve razvijene. Nije nam poznat njihov razvojni put koji je u ostalih civilizacija bio spor i mučan. Zaista, čini se da je razdoblje prelaska iz primitivnog u napredno društvo bilo veoma kratko, što se sa povijesnoga stajališta nikako ne može objasniti. Tehnološka dostignuća, za čiji bi razvitak bile potrebne stotine, čak i tisuće godina, Olmeci i Egipćani razvili su gotovo preko noći – i bez ikakvih uzora. Na primjer, među nalazima iz preddinastičkog razdoblja (oko 3500.god. pr. Kr.) nema pisanih ostataka. Poslije 3500. god. pr. Kr., na ruševinama drevnoga Egipta odjednom su se počeli pojavljivati posve oblikovani hijeroglifi. Taj složen pisani jezik nije sadržavao samo crteže predmeta ili slikovne opise događaja, nego i zvukove i veoma detaljan numerički sustav. Čak su i najstariji hijeroglifi bili stilizirani i konvencionalizirani, a očito je da je napredno slikovno pismo bilo u uporabi već u osvit Prve dinastije. Nevjerojatna je činjenica da ne znamo ništa o tome kako se razvijala egipatska matematika, medicina, astronomija, arhitektura te iznimno bogat i zamršen religiozni sustav i mitologija (čak je i osnovni sadržaj profinjenih djela, poput Knjige mrtvih, postojao od samih početaka dinastičkoga razdoblja). Većina egiptologa ne želi prihvatiti mogućnost da je Egipat veoma rano dosegnuo visok civilizacijski stupanj. Hrabriji među njima smatraju da su implikacije te teorije zapanjujuće.

John Anthony West, stručnjak za razdoblje prvih dinastija, postavlja pitanje: “Kako nastaje posve razvijena, napredna civilizacija?

Usporedimo li automobil iz 1905. sa suvremenim automobilom, nedvojbeno ćemo uočiti “razvojni” proces. No, u Egiptu nema usporedbi. Ondje je sve postojalo od samoga početka. Naravno, odgovor na tu zagonetku je jasan, ali budući da se on suprotstavlja prevladavajućem stajalištu, rijetko se uzima u obzir. Egipatska civilizacija nije bila rezultat razvoja, nego naslijeđa.” West je mnogo godina zadavao muke ortodoksnim egiptolozima. Ali, mnogi od njih također su izražavali zbunjenost iznenadnim pojavljivanjem egipatske civilizacije.

Walter Emery, pokojni profesor egiptologije na Sveučilištu u Londonu, napisao je sljedeće: “Otprilike 3400. god. pr. Kr. u Egiptu se dogodila velika promjena. Zemlja se iz neolitske kulture sa složenim plemenskim sustavom iznenada transformirala u dobro organiziranu monarhiju. Gotovo istodobno pojavilo se i pismo, veličanstvene građevine te nevjerojatno profinjena umjetnost i obrt. Svi dokazi upućuju na postojanje bogate i napredne civilizacije. Sve je to postignuto u izvanredno kratkom vremenskom razdoblju, prije kojeg gotovo da i nisu postojali temelji za razvitak pisma i arhitekture.”

Moguće je i to da je iznenadan i ključan kulturni napredak u Egiptu nastupio pod utjecajem druge poznate civilizacije drevnoga svijeta. To je najvjerojatnije bila sumerska civilizacija s područja donjeg Eufrata u Mezopotamiji. Unatoč mnogim razlikama, te dvije kulture povezuju slične graditeljske tehnike i stilovi. Međutim, to nikako nije dovoljno da se uspostavi izravna veza između dva društva.

Upravo suprotno, tvrdi profesor Emery: “Sve upućuje na neizravnu vezu, a možda i na postojanje treće stranke, koja je svoj utjecaj proširila i na područje Eufrata i na podru­čje Nila. Suvremeni znanstvenici često su zanemarivali mogućnost naseljavanja na oba prostora iz nekog hipotetskog i još neotkrivenog područja. [Međutim] zajednička obilježja i osnovne razlike između tih dviju civilizacija najbolje objašnjava teorija o trećoj stranci koja je svoja kulturna dostignuća prenijela na Egipat i Mezopotamiju.” 

Ta teorija, između ostalog, rasvjetljava tajanstvenu činjenicu da su Egipćani i Sumerani štovali gotovo ista lunama božanstva, koja su u njihovu panteonu bila među najstarijima (Thot u Egipćana, a Sin u Sumerana).

Ugledan egiptolog sir E. A. Wallis Budge tvrdi: “Sličnost dvaju božanstava prevelika je da bi bila slučajna. Pogrešno bi bilo tvrditi da su Egipćani posuđivali od Sumerana, ili obrnuto, ali može se pretpostaviti da su egipatski i sumeranski učenjaci svoj teološki sustav utemeljili na nekom zajedničkom, ali mnogo starijem izvoru.” 

Dakle, nameću se sljedeća pitanja: Koji je to “zajednički, ali mnogo stariji izvor”, koje je to “hipotetsko i još neotkriveno područje”, te koja je to napredna “treća stranka” o kojoj pišu Budge i Emery? Ako je ona Egiptu i Mezopotamiji ostavila u naslijeđe Visoku kulturu, možda je to učinila i u Srednjoj Americi? Neutemeljeno je tvrditi da se civilizacija u Meksiku razvila mnogo kasnije nego ona na Srednjem istoku. Moguće je da se na oba područja pojavila istodobno, iako je njihov daljnji razvitak išao posve drugačijim smjerom. Slijedeći takav scenarij, možemo pretpostaviti da su u Egiptu i Sumeru prosvjetitelji učinili golem posao, utemeljivši postojane i autentične kulture. Međutim, u Meksiku (a čini se i u Peruu) to nije bio slučaj – tamošnje su civilizacije ubrzo nakon dostizanja vrhunca počele naglo propadati. Međutim, civilizacija ondje nije nikada posve iščeznula. Oko 1500. god. pr. Kr., u razdoblju tzv. olmečkog obzorja, golemi su kipovi već bili veoma stari, adrevne su relikvije imale golemu duhovnu moć. Njihovo je podrijetlo ostalo zabilježeno u mitovima o divovima i bradatim prosvjetiteljima. Ako su događaji zaista tekli tim redoslijedom, tada su crnci bademastih očiju i Kavkažanin Ujak Sam mnogo stariji nego što mislimo. Nije nemoguće da ta iznimna umjetnička djela prikazuju narode koji su pripadali nestaloj civilizaciji, sastavljenoj od nekoliko različitih etničkih skupina. Tako bismo mogli sažeti teoriju o “hipotetskoj trećoj stranci” u Srednjoj Americi: u drevnom Meksiku civilizacija nije nastala bez vanjskoga utjecaja, međutim, taj utjecaj nije proizlazio iz Staroga svijeta. Naprotiv, u dalekoj prošlosti kulture Staroga i Novoga svijeta došle su pod utjecaj ideja i dostignuća treće stranke.

izvod iz knjige Graham Hancock – Otisci Bogova PDF

Intervju Davida Wilcock-a sa Graham Hencock-om o njegovoj knjizi “Otisci Bogova” ali i temama poput metafizike, duhovnosti i drevne istorije, kao što su Atlantida, piramide, misteriji iza Sfinge, Ayahuasci..

Advertisements

One comment

  1. Treća stranka? Dakako

    Liked by 1 person

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: