KRALJICA TEUTA

desktop-1413341696

KRALJICA TEUTA U POVIJESNIM IZVORIMA

Nedostatni su povijesni podaci o podrijetlu najljepše kraljice Teute. Teuta je stupila na prijestolje 231.g. prije Krista nakon smrti supruga Agrona. Po nekim suvremenim predajama u Boko-kotorskom zaljevu Agrona je otrovao njegov vojskovođa Demetrije Hvaranin koji mu je u znak dobrodošlice nakon izvršene pobjedonosne vojne akcije dao da ispije vrč s vinom u koje je usuo otrov. Po povijesnim izvorima kraljica Teuta vladala je u ime svoga malodobnoga pastorka Pinesa. U to vrijeme moćna Ilirska država prostirala se od lijeve obale Neretve do Epira obuhvaćajući sve otoke osim Visa. Nakon pokušaja da zavlada Visom zaratila je s Grcima koji su u pomoć pozvali Rimljane 229. g. pr. Krista. Poražena je u tomu ratu (229. pr. Kr. – 228. pr. Kr.). Povukla se u Rhizon (Risan, mjesto u današnjoj Crnoj Gori) i bila prisiljena plaćati ratnu odštetu i danak te ograničiti kretanje naoružanih brodova. U Risnu je pravila brodove. Rimljanima je pripao prostor do ušća Drima, a Hvarom i susjednim otocima zavladao je rimski vazal a Teutin nekadašnji vojskovođa Demetrije Hvaranin. Umrla je na otoku u Jonskom moru.

Illyrian-Queen-Teuta

PODRIJETLO KRALJICE TEUTE

Po nekim predajama bila je kćerka ljekaruše iz Metkovića. Za vrijeme sajma ilirski ujedinitelj, kralj Agron razbolio se na sajmu i došao toj ljekaruši vidjevši njezinu kćerku, ljepoticu Teutu. Zaljubio se, isprosio je i oženio. Po drugim predajama Teuta je bila kćerka kralja Agrona kojom se on oženio jer su kraljevi kod Ilira kao i kod drugih civilizacija od sumerske, akadske, staroegipatske i druge. smatrani božjim potomcima te im je bilo sve dopušteno. Radoslav Katičić navodi da je Teuta bila Agronova kćerka. Po narodnom pripovijedanju ne zna se je li Teuta ime ili je kraljevsko ime kod Ilira. AGRONIUM
Ilirski grad Agronium nazvan je po kralju Agronu.

Po kotorskim predajama ilirski su bogovi preklinjali Agrona da ne oženi Teutu:

“Lijepa jeste, isticali su, no je i zlokobnica koja će sigurno donijeti nesreću
cijelom kraljevstvu. Već u godinama ali vrele krvi.”
Agron je postupio suprotno volji svemogućih. Oženio je Teutu.
Volio ju je, vodio sa sobom, darivao poklonima i počastima. Sudjelovala
je Teuta s Agronom u mnogim ratovima. Stvorili su moćnu državu.
Potom je Agron sagradio prelijepi grad Agronium u kojem će stolovati
njegova supruga. Grad je opasan bedemima. U gradu su izgrađeni cvjetni
trgovi i arene. Izgrađeno je i pristanište u kojem je “planirano da prvi
privezani jedrenjak bude onaj koji će Agrona dovesti kada ovaj dođe na
proslavu otvaranja grada”.

Agronu je stigla vijest da mu supruga Teuta živi raskalašenim životom. Odlučio je vratiti se i osobno ustvrditi što je istina.
Kraljica ga je dočekala na pristaništu “u svoj svojoj ljepoti, u raskošnim kočijama”. Prišla je kralju i u znak dobrodošlice ponudila mu pehar da ispije. Umoran od dugoga putovanja i zadovoljan razvojem događaja Agron je ispio tečnost na iskap. Napravio je nekoliko koraka i pao na tepih prostrt njemu u čast. Bio je mrtav. Tako je jedan od uglednih Agronovih vojskovođa usmrtio kralja i preuzeo zapovjedništvo nad ilirskom flotom i vojskom. Zbog toga umorstva bog Posejdon je naredio da se iz grada sklone robovi i sirotinja. Počelo je strašno kažnjavanje. Zemlja se otvorila, a u njenu utrobu propao je tek izgrađeni Agronium. Zatim je morski val za sva vremena sakrio nekadašnju ilirsku prijestolnicu.
Po predajama Teuta nije bila kažnjena jer nije znala da se pripremalo ubojstvo njezinoga supruga. Pripovijeda se i da je Posejdon nije htio kazniti zbog njezine iznimne ljepote.

PROPAST RIZINIUMA

Što su stariji usmeno-književni oblici, u njima je element mitskoga izraženiji. Vile su najčešća mitska bića. Usmenom je komunikacijom do naših dana u kotorskom kraju u Crnoj Gori sačuvana predaja o vili koja je voljela rimskoga kapetana Horacija. Ali, Horacija je voljela i Teuta. Jednog dana dođe u Rizinium, gdje je stolovala ilirska kraljica Teuta, svojom galijom mladi i naočiti kapetan Horacije. Uplovio je u Crnoduboku rijeku da bi se zaštitio od velikog nevremena koje je bjesnilo Adriaticom. Iako je namjeravao isploviti čim se nevrijeme stiša, ostao je
mnogo duže. Kada je ovdje došao, u njegovom srcu pojavila se, sasvim iznenadno, jedna druga oluja, ovoga puta ljubavna.
Mladog pomorca zavoljela je ilirska kraljica Teuta koja je stolovala u Risnu. Naslijedivši veliko blago svoga supruga Agrona, ova žena izuzetne ljepote provodila je svoj život na način koji ne dolikuje kraljici. Nije birala sredstva kako da dođe do muškarca koji bi joj se svidio. Čim je vidjela kapetana Horacija, koji je zapovijedao pristajanjem jedrenjaka u risansku luku, njeno srce je jače zakucalo. Zaljubila se na prvi pogled što joj se rijetko dešavalo. Na Horacijevu nesreću u mladog pomorca se zaljubila i jedna vila koja je u Krivošijama imala dvorac od slonove kosti, sakriven u stoljetnoj šumi. Vili Rizini svidje se došljak na prvi pogled. Tog trenutka počelo je nadmetanje dvije suparnice: kraljice i vile za ljubav Horacija. Saznavši da ima konkurenciju, Teuta je u više navrata pokušala ukloniti vilu s ljubavne scene. Međutim, Rizina je bila blagovremeno obavještavana od svoga prijatelja boga Nedaurusa. Kada su vili dojadile sve spletke razuzdane kraljice, jednom preletje preko zidina Riziniuma i preko bedema kraljičinog dvorca i uputi se u njenu ložnicu. Bijesno je prekori:


“Kraljice, kako se ne stidiš, imaš sina Parisa, koji ti je mlađi od

ljubavnika. Ostavi se Horacija! Ako to ne učiniš, izmoliću bogove da ti
grad prekrije more!”


teutaTeuta nije ozbiljno shvatila upozorenje, jer je ova žena-ratnik uspješno odolijevala svim velikim opasnostima, pa i napadima rimskih legija i ostalih neprijatelja. Smatrala je da će lako izaći na kraj sa ljubomornom vilom. Međutim, ovoga puta njene procjene bile su pogrešne. Jedne noći, iz vedrog neba, počeše sijevati munje, poče tutnjati zemlja i otvarati se njena utroba. Gruvali su gromovi i zapomagali nesretni žitelji Riziniuma. Čulo se i zapomaganje građana dok su kapetani jedrenjaka pokušavali da na brzinu isplove. Uskoro, prestala je sudbonosna nepogoda. Narednog jutra sve je bilo mirno. Na zaprepašćenje ljudi, koji su živjeli na okolnim brdima i odozgo posmatrali, dolje u zalivu nije bilo grada. Tako je propao Rizinium.Te noći nestao je i lijepi kapetan Horacije. Ostao je u gradu koji se preselio pod more. Od tada se vila Rizina, koja je izbliza pratila nestajanje grada, više nikada nije vratila u svoje dvore na Krivošije. Spustila se u morske dubine da traži mladog pomorca. I danas ona obilazi ruševine potonulog grada i ne da nikome da tamo zađe plašeći se da ne uznemire njenog dragog.

STIJENA KRALJICE TEUTE

Iznad Risna, na padinama Orjena, koje se strmo spuštaju u more, na nadmorskoj visini od oko 5000 metara, postoji stijena za koju se vjeruje da se s nje sunovratila ilirska kraljica Teuta, kako ne bi pala u ruke Rimljanima koji su bili opkolili Rizinium.
Kad je opkoljena kraljica vidjela da joj spasa nema sazvala je svoje zapovjednike i rekla im:

“Radije ću u smrt nego u ložnice komandanata
rimskih legionara.”

Zatim su počele sijevati munje i udarati gromovi. Kad je nevrijeme prestalo Teute više nije bilo među Ilirima.”
Vjetar je odnio, suglasno njezinoj želji, do jedne stijene iznad grada. Rimljani su gledali kako oluja nosi ženu u bijelom. Teuta se spustila na vrh stijene, a Rimljani su začuli odjek kraljičine odluke:

“Ja ću kako moram!”

Vjetar je stao i nebo se razvedrilo. Kraljice Teute više nije bilo. Sunovratila se niz liticu i nestala. Rizinium je predat bez borbe. Nastala je potraga za dva blaga: za dragocjenostima i za tijelom kraljice Teute. Bio je to dan kada je prestala
postojati moćna ilirska država. Crnogorci su u svojim pričama kraljici Teuti pripisali osobine svetice. Po tim je pričama kraljica Teuta sa stijene, koja se danas zove Stijena kraljice Teute, uzletjela na nebo.

TEUTINO BLAGO

Postoje i mnoge predaje vezane za Teutino blago koje govore kako je ono sakriveno iznad Morinja, u pećini Lipcima, na čijim stijenama i danas stoje crteži stari nekoliko milenija: jeleni, lovci u trku i lađe s razapetim jedrima
Po nekim predajama Rimljani su u Risnu našli mrtvo tijelo kraljice Teute, ali nisu našli njezinoga sina Pinesa niti pet galija s blagom. Po narodnom vjerovanju Pines je blago sakrio i ostavio poruku ispisanu “čudnim znacima”. Narod vjeruje da će blago nekada moćne kraljevine pripasti onomu koji razriješi “svojevrsni Pinesov rebus”. Mnogi su uzaludno pokušavali razriješiti taj rebus. Za protekla dva milenija i dvije stotine godina još ga nitko nije riješio. “Pines se želio osvetiti onima koji su žudjeli za blagom te je tako postavio težak zadatak da ga mogu razriješiti samo bogovi.” Kako bogovi nisu zainteresirani za zemaljske blagodati, sve do danas blago nije pronađeno. Teutino blago nalazi se na sigurnome mjestu, a nad njim stoljećima bdiju velike zmije otrovnice koje se nalaze na ulazu u veliku riznicu na kojoj su petora vrata.

TEUTINE SUZE

U Boko-kotorskom kraju mnogi toponimi i danas u svom nazivu imaju Teutino ime kao što je Teutina pećina, odakle izvire Sopot, vrelo koje se javlja samo dva puta godišnje. Taj bujni izvor koji je doduše kratkoga vijeka od svega par dana, to
su ti suze kraljice Teute. To ti ona plače za vojnicima poginulim protiv Rimljana. Kad je Agron umro, bio je strašan potres i mnoge rijeke koje su tad tekle njegovim kraljevstvom postale su ponornice zauvijek. Ispod risanskih planina postoji sedam podzemnih jezera. Niti jedna od rijeka nije još izbila na površinu a to će se desit jedino kada žena slične božanske ljepote bude stolovala u Risan, na Carine. O Teutinim suzama pripovijedaju i Crnogorci. U Tivtu pripovijedaju da je taj grad dobio ime po Teuti.

TEUTA I GRUMEN ZLATA

Stara susjeda do mene  bila je meštrovica, šjora meštra. Ona mi je pričala dosta tih priča vezanih uz Dol i općenito otok. Ostala mi je u pameti priča o kraljici Teuti za koju je povijesno dokazano da je obitavala na području Hvara, a u prvom Dolu je napravila ljetnikovac. S obzirom da je Dol izoliran od tramuntane, a služio je i nastao kao skrovište od navale raznih barbara na grad Faros, odnosno Fariju. Tada su u Dolu uglavnom prebivali stariji ljudi, bolesnici i djeca da ne bi bili poharani od tih barbarskih naroda. U drugom Dolu, odakle sam ja, pedeset metara od moje kuće, teče ogroman potok koji je nestao dolaskom bora na Hvar. Nije  točno jasno kako je taj bor došao na otok. S dolaskom bora  nestao je potok Krušvica, zato jer se bor vrlo brzo proširio po otoku i više voda nije bila protočna. Austro-Ugarska je, nazad sto godina, napravila takozvane pumpurele koje su suzbijale snagu potoka, iako su one danas bezvrijedne. Kroz to vrijeme postoji priča o kraljici Teuti koja kaže da je izgubila najmlađega sina u potoku Krušvica. Kad je došla na otok, bacila je grumen zlata i kletvu na taj potok što se na kraju i obistinilo. Potok više ne teče, već samo figura. Ta me priča najveće kopkala jer sam kao dijete i sam dolazio tražiti Teutino zlato.

Ivica Pavičić, 1979.

teuta roic dvor1

teuta roic dvor2

Teutini dvuori u Roića dvuoru

LEGENDA O TEUTI

Dol Svete Gospe Blažene, Dol Svete Marije, zvo se Virduol, kako u njega izvire jedon vir. Posli se zvo Gospe Dol. Dol Svete Ane  zvo se Cikindol jer je u njega bila fabrika cekina krajice Teute. U Dolac, kad smo mi još išli u skulu,  nahodili su se cekini. Govoridu kako je Teuta činila šolde dok je živila ovuod. Ljudi su bili govorili da je utopila zlotni sić i da je zakopala zlotnu kokoš sa pilićima. Na temu mistu su i fundamenti od njenega dvuora. Ništa osim fundamijentih. Kad se grodila crikva sve su stinje odnili za crikvu i sve to razgrodili. I sad ni ništa za vidit nego somo fundamijente store di se nahodidu na mistu di je ona živila. Onda kad su naši činili pute, stavili su ploču doli kod Tometa, na Govnjur. Tuote su stavili i napisali : Teutino šetalište. Tuo se šetalište diže put Roića dvora, na livu ruku.

Margarita Roić, rođ. Milatić, 1921.

TEUTA I JELŠONSKA VODA

Kako  je poznoto, u Dolu je stolovola krajica Ilirih Teuta. Uvik se govorilo da su njezini dvuori bili u onu bondu, povar kuće Filipovih. U vrime kad je krajica Teuta vlodala ovima krajima, kroz Duol je stalno teka potok od Krušvice.  Baš u tin potok, kako se govorilo, utopi se Teutin sin. Ona sva žalosna, naređije svojim podanicima da zatvoridu tin izvor vodije. Kako je izvor zatvoren, voda je nošla nove pute i govorilo se da je baš ova voda izbila u jelšonsko poje  na ono misto di se i danas puje voda.  Ne znon je radi ovega ili čega drugega , ali ovoj vodi su  često dodovali onin pridjev „ludo“ jelšonsko voda.

Lucija Šurjak, 1935.

TEUTINI DVORI

Kraljica Teuta  napravila je dva građevinska zdanja u Dolu. Prvi je u prvemu Dolu iznad Njokotovih dvora gdje je ljetnikovac. Moje mišljenje je da je to bila samo građevina za prevariti barbare koji su u to vrijeme postojali. U drugom Dolu  napravila je Teutine dvore kao svoju pravu rezidenciju , a u prvomu Dolu, ovaj ljetnikovac. Danas je sve ovo neprohodno, a još su jasno vidljiva četiri zida i temelji, iako je sve to skromno. Teutini pravi dvori su u drugomu Dolu, to je bilo veliko zdanje, ali  je sad prekriveno šumom i gotovo je nemoguće  doći do tega i otkriti ga.

Ivica Pavičić, 1979.

teuta stoncic dvorTeutini dvuori u Stončića dvuoru

Posljednja ilirska kraljica je imala muško srce u ženskim grudima. Bila je mudrija od zmije i hrabrija od lava, a povrh svega vilinski lijepa. Istorija pokazuje da je bila strah i trepet Otranta, ta, zlatooka gusarska kraljica, Teuta.

izvor Tartajun Drugi pogled

Antique Sućuraj (Illyrians and Romans)

In Oglavak and Koscak (near Sucuraj) by the tradition was the position of the Illyrian queen Teuta place(who lived here). Sucuraj lies on the foundations of the town she was building. It was not finished it because she lost the war with the Romans.

To confirm these legends there are no written documents because the Illyrians were illiterate. The historical facts are: in the middle 4th century BC the Illyrians tribe Ardians came to the sea and settled around the river Neretva and toady’s Makarska Riviera; the Ardians where famous warriors, and after arriving to the coast they learnt the seaman ways and became pirates who first attacked Greeks and after Romans ships; for pirate-activity Sucuraj was ideal, because of it’s deep bay where war-ships are invisible and the hill above Sucuraj was a excellent look-out for all ship traffic in this region; from Sucuraj they could quickly attack and conquer ships in the area. Besides the bay was a big fertile field, and it is known that Ardians had 300 000 serfs who worked in there fields while they were at war or having fiestas with lots of beer, wine and drink sweetened with honey.

In the middle 3rd century BC the Ardians king Argon united several Illyrians tribes and extended his country from Biograd (near town Zadar) to the river Drim (in today’s Albania). King Argon died in 231 BC of enjoying too much alcohol. The authority over he kingdom inherited his wife Teuta because their son Pinnes was under-age. Teuta ruled until 219 BC, she was glorified by heir warlord Demetrius of Pharos (today town Stari Grad on the island Hvar). Teuta was in war with the Romans because of the pirate attacks. After the first successes she lost the war when Demetrius turned sides to the Romans. Teuta took refuge to the fortress Risan in Boka Kotorska (today in Montenegro). The big Illyrians country was reduced to the territory between Boka Kotorska and the river Drim.

So, if the legend of Queen Teuta it true, Sucuraj is one of the oldest towns in Europe. Contribution to this legend is many sunken Roman galleys around Sucuraj.

Soon after Demetrius of Pharos went into battle with the Romans who destroyed Pharos in 219 BC. By the legend the Illyrians soldiers fled over the island to the east and come to Sucuraj. With no were to go they occupied Teuta’s fortress. Illyrians objects confirm that they fortify the harbour of Sucuraj and protected the village, which means that the Illyrians lived in Sucuraj after 219 BC.

The remains of the queen Teuta palace and the fortress of Demetrius of Pharos are still visible. Also, many Illyrians graves with bones, ceramic and seashells are found. There are many Illyrians stone-piles; the most famous is ”Velika Gomila” (old Illyrians grave-yard). Around Sucuraj there are many more localities from the Illyrians time that testifying the presence of Illyrians before 2300 years.

The Romans conquerd island Hvar after the battle with the Illyrians 219 before Christ. In Sucuraj there are ruins of two Roman towns, proclaimed to the world 1525 by eridute Dominican Vinko Probojevic in his famous speech ”About origin and occasions of the Slavens”.

These towns were ruined in the Turk wars. The first Roman town in Sucuraj was located in today’s Gornja Banda; the second was near Mlaska bay. The middle of the first town must have been in place of today’s monastery, because of a white mosaic found there; most of it is preserved in the parish treasury. It came from a rich Romans place. At the location of the second town many remains can be seen, Roman walls, manors and country-houses a very well preserved well (“gustrina”) and many other remains. In many locations in the sea around Sucuraj, remains of many Roman galleys and lots of Amfor’s (jars for wine, oil, honey, etc.).

Advertisements

2 comments

  1. […] KRALJICA TEUTA […]

    Like

  2. […] Izvor: KRALJICA TEUTA […]

    Like

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: