DAORSON | ΔΑΟΡΣΩΝ

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Daorson – Hercegovačka Mikena

Daorson (grč. ΔΑΟΡΣΩΝ) je bio glavni grad heleniziranog Ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. p.n.e. u dolini rijeke Neretve.

Ostaci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanjićima, blizu Stoca u Hercegovini. Činile su ga tri cjeline od kojih je središnja bila tvrđava – akropola koja je bila opasana »kiklopskim«zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Obrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 m, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.

daorson2

Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz je brončana kaciga ukrašena nizom grčkih likova: Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. U jednom manjem objektu pronađena je kovaonicanovca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. god. p.n.e., te 9 s grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe). Važnost novca je bila velika, značila je neovisnost plemena Daorsa, ali i potvrdu da su imali razvijen obrt, kulturu i trgovinu s drugim narodima.

daorson9Poznato je kako je od 167. godine p.n.e. Neretva bila sjeverozapadna granica Rimske republike na Balkanu, pa i granica Daorsa, koji su u okviru te države uživali neku vrstu autonomije. U to doba Daorse su iz pravca rijeke Cetine napadali Delmati, moćno ratničko pleme, čija se vlast u nekim razdobljima pružala preko Cetine u pravcu rijeke Neretve. Zbog učestalih delmatskih napada Daorsi su se 158. godine p.n.e. žalili rimskom senatu. Rat protiv Delmata se vodio od 156. do 155. godine p.n.e., a Rimljani su krenuli u ratne operacije protiv Delmata iz Narone (u blizini današnjeg Metkovića), gdje su imali jako uporište i potporu Daorsa. Oni su Neretvu štitili od Delmata i prije dolaska rimske vojske u Naronu. U tom ratu Delmati su teško poraženi i oslabljeni za duže vrijeme.

daorson7U vrijeme ratova između Cezarovih i Pompejevih pristalica na našoj obali Jadranskog mora opet su se Delmati našli na jednoj strani, a Daorsi na suprotnoj. Pompejev legat je 49. godine p.n.e. stupio u savez sa Delmatima i njima pridruženim plemenima. U ova Delmatima pridružena plemena sigurno nisu spadali Daorsi, jer Cezarov pretor Vatinius započinje ratne operacije protiv Delmata najkasnije u proljeće 45. godine p.n.e. Gotovo je sigurno da su Delmati baš u to vrijeme (44./43. godine n.e.) napali centar Daorsa, grad Daorson, i potpuno ga razorili.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIz podataka o ratovima rimskog pretora Vatiniusa protiv Delmata može se prilično točno utvrditi vrijeme uništenja grada Daorsona i definitivnog prekida života u tom gradu. Arheološki materijal s utvrđenja datira iz druge polovice 1. stoljeća p.n.e., što se podudara s pretpostavljenim vremenom napadaja na grad i s prekidom života u njemu. U vrijeme propasti Rimske republike (oko 27. godine p.n.e.) Daorsi su imali 17 dekurija (rimskih općina), a u početku Rimskog carstva Delmati su imali čak 342 dekurije, što dovoljno govori o odnosima snaga nakon ratova. Tada je uništen dio plemena Daorsa. Na ruševinama grada Daorsona nikada kasnije nije nastalo trajnije naselje. Pojedinačni i rijetki nalazi zastupljeni su na tom prostoru iz raznih epoha i stoljeća, pa i najnovijeg vremena, jer su se ljudi tamo često kretali. Kasnije se novi centar Daorsa razvio u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca, početkom 1. stoljeća p.n.e. kao municipij Diluntum.

daorson4

Danas, više od tri i pol tisuća godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči teretu godina. Arheološko područje Helenističkog grada Daorson u Ošanićima kod Stoca proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Priča o Troji

Znate li da je drevna Troja smještena u širem prostoru hercegovačke Gabele?

Teorija je to meksičkog povjesničara Roberta de Salinasa Pricea. Ovaj Meksikanac je digao veliku prašinu među svjetskim povijesničarima još prije 21 godinu kada je prvi put izašao s tezom da je Troja, umjesto u Maloj Aziji, smještena u Gabeli. Prije nekoliko dana Price je, vrativši se u Gabelu, ponovno uzburkao “trojanske duhove”. Naime, Price je najavio svoju novu knjigu pod nazivom “Homerovi šaptači”. U toj knjizi je proširio svoju tezu o Gabeli kao drevnoj grčkoj državi Troji. U tom djelu Price tvrdi da je Troja, kao svojevrstan okrug, obuhvaćala Hercegovinu i dio Dalmacije te da je njezin glavni grad zapravo Daorson, tj. gradina kod Stoca, dok kao njezin sveti grad Ilios navodi upravo Gabelu.

gabela

Mitska Troja je po toj teoriji obuhvaćala područje od rijeke Cetine na istoku do Dubrovnika na jugozapadu i na sjeveru do Ivan planine, dakle cijela Hercegovina i dio Dalmacije. Također, tadašnja Troja obuhvaća i otoke Brač, Hvar, Korčulu, Mljet, Lokrum i druge, kao i poluotok Pelješac. Pristaše ove teorije smatraju kako je upravo otok Brač drevni Lezbos. To argumentiraju činjenicom da je na ovom jadranskom otoku i danas omjer pet žena na jednog muškarca. Kako je ispričao, na početku knjige, kada neprijatelj dolazi s Helisponta s jedne strane, Trojanci idu preko zemlje Arimoja, a Arimojci dolaze s druge strane, odnosno iz Čapljine. U ovom slučaju, Arimojci su u stvari Dalmati.

U pjevanjima se spominje i rijeka koja po volji bogova mijenja smjer. To je rijeka Krupa koja se ulijeva u Neretvu, a mijenja smjer u skladu s godišnjim dobima i režimom padavina. Također, u Gabeli i Neretva mijenja smjer jer je podložna plimnom režimu mora. I imena drugih rijeka iz Homerovih epova kada se prevedu mogu se povezati sa sedam pritoka Neretve
Pored mnogih lingvističkih sličnosti u nazivima rijeka i brda oko Gabele, Price kao dokaz svojoj tvrdnji navodi i identičnost hercegovačkih plesova s plesovima koji se pripisuju Trojancima. Uzgred, Price sumnja kako je legendarni slijepi pjesnik Homer uopće ikada i postojao. Naime, on smatra kako su “Ilijada” i “Odiseja” narodne priče koje se samo pripisuju nepostojećem piscu.

Izvor : furaj.ba, pozitivne.info

Daorson: Herzegovina’s forgotten treasure

Few people in Bosnia and Herzegovina know that there are thousands of archaeological sites throughout the country, which testify to the fact that people have been living in this region for several millenniums. There are 2.524 such sites just in Herzegovina, at least that’s how many are registered in a very interesting book called“Archaeological Guide to Herzegovina”. One such place is Daorson, near Stolac

One of the most important archaeological sites from the list is the ancient fortress Daorson or Gradina, as it is also called, which is located near the village of Ošanići, above Stolac. Those in the know say that it used to be a city in its time, one as important as today’s large and significant European capitals. To get to the site, you need to drive for a bit along a narrow and winding path, after which you come across a gravel road, and then you need to walk on foot for a few minutes to get from the fence of the official site to the actual fortress.

Still an impressive fortress

Heading towards Gradina itself, you can see even and unusual large dark gray stone blocks all around, and when you get to the fortress, it becomes obvious that this grandiose and still impressive fortress was built out of these stone blocks. The central wall, which to this day stands upright, is still huge and awe-inspiring with its large stone blocks of various sizes. Who knows how the builders managed to lift the blocks to such a height, considering their size and weight.
This powerful fortress is considered to have belonged to the Illyrian Daors tribe, which had assumed the culture of ancient Greece, and experts and enthusiasts list Daorson as the westernmost site of Hellenistic culture in general.
On the official tourist board it says “The old Hellenistic city of Daorson, which is mentioned for the first time in the 5th century B.C.” It also says that the city was discovered in 1891 and that it was never fully investigated archaeologically. “The settlement was destroyed, most probably, in the 1st century B.C., and the layers of ash which were found in the foundations of all the buildings serve as proof of it being destroyed”, it also says on the official board.

London or Berlin of its time

Mirsad Zilić, from the Stolac-based Association for the Protection of National Monuments “Troy”, explained for Novo vrijeme that the main, central part of the fortress, which is visible today, is actually just a part of the complex, which existed on that site thousands of years ago. “This part here, bounded by walls, is a palace, where there was a castle or nobility, and in the front, towards the field, was where the common people were; a market, stables, trade and handicraft workshops etc.”, said Zilić, explaining that for hundreds of meters around the place dark gray stone blocks can be seen, because all that was part of what used to be the city of Daorson.
“If we were to compare this city to today’s European cities, based on political significance, the size of the city, and the population, it would be a city like today’s largest European cities, like London, Berlin or Rome”, said Mirsad Zilić, an archaeologist, enthusiast and member of archaeological association “Troy”.

Legendary Troy as Daorson

An interesting fact is that the famous Mexican researcher Salinas Price saw Troy from ancient legends exactly in Daorson. And truly, for those who have never been up there, it needs to be said that the remnants of Daorson are located on top of a mound and that underneath, all around, is an abyss. When you reach the edge of the fortress, you really have to be careful so as not to slip down into the abyss. With a bit of imagination, it is easy to envisage how the sea used to splash against the lower part of the fortress.

Izvor : Novo vrijeme

Advertisements

2 comments

  1. […] Pitate se kakve veze ima djetelina sa Trojom? […]

    Like

  2. […] brojnošću posjetitelja ovoj lokaciji u zadnjih nekoliko godina. Dakle, drevni ilirski grad Daorson postao je u Hercegovini, pa i u čitavoj zemlji, glavni i jedini prapovijesni lokalitet čiji se […]

    Like

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: