INTUICIJA “zlatni kompas koji pokazuje istinu”

intuition

Mozak je racionalan i ne mari za tuđe osjećaje, a povezuje se s osudama i ljutnjom, dok je srce svojevrsna intuicija koja nam govori što je dobro za nas, a što nije

Misao se ne može iskusiti… ona se može samo osmisliti, kreirati i interpretirati. Intuicija je “znanje” koje primamo iz prve ruke te kreiramo, izobličujemo i na kraju interpretiramo. Rezultat je pametan ili glup, odnosno koliko slušaš intuiciju, te koliki ti je “kvocijent intuicije”. Glupost je stvar loše interpretacije i naše “nesposobnosti slušanja”

Glupost je zabavna, glupostima se smijemo, uostalom i sami često pravimo gluposti. IQ test, koji je izumljen od strane znanstvenika da bi mogli da izmjere ko je imbecil, ko idiot a ko moron i slično, dakle, nije ih zanimalo ko je natprosječno inteligentan, ko je genije, nego baš suprotno. Problem sa IQ testom je što on može da izmjeri npr. da si natprosječno inteligentan, ali ne može da izmjeri tvoju socijalnu inteligenciju i emotivnu inteligenciju, tako da čovjek praktično može da bude čak i genije po IQ testu ali da se i dalje jako glupo ponaša, i da loše prolazi u životu. Dakle čak i IQ test je glupost u neku ruku.

“Pojedinac zaista može biti glup, ali definicija gluposti je timski rad.” – Edward Abbey

Sve do devedesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici su vjerovali kako učimo samo pomoću mozga i kako informacije primamo i šaljemo srcu, no danas znamo da je ta komunikacija obostrana. Zapravo, srce je složen sustav načinjen od niza neurona, neurotransmitera, proteina i stanica. Njih pronalazimo i u mozgu.

Način na koji srce utječe na mozak je generiranje i odašiljanje signala. Dok je ritam srca ujednačen, cijelo tijelo, uključujući i mozak, osjeća te prednosti. Neke od njih su stabilnost, mogućnost intuitivnog razmišljanja i bolje donošenje odluka. Iako srce i mozak neprestano komuniciraju, možemo podsvjesno narediti srcu da komunicira s mozgom kako bi dobili pozitivne rezultate. Kada osjetimo pozitivne emocije, srce te emocije također doživljava i njegov ritam ostaje ujednačen i harmoničan.

Ono što fascinira jest činjenica da srce ima svoj mali mozak. Da, ljudsko srce koje obavlja niz funkcija, zapravo posjeduje mozak od čak 40.000 neurona koji mogu osjećati, zapamtiti i naučiti. Mozak vašeg srca šalje poruke mozgu o tome kako se tijelo osjeća. Srce ima svoj misteriozan način da zna i da djeluje. Poslušajte što vam srce ima za reći. Obratite pažnju na prve osjećaje i misli koje vas okupiraju jer su one najčešće točne. Zapišite što vam srce kaže, koliko god vam se to činilo nepotrebnim i suludim. Na kraju usporedite što ste zapisali. Ljudi često zaključe da je srce zapravo inteligentnije, a mozak emocionalniji i iracionalniji. Kada god ne znate što biste napravili, svoj fokus prebacite na srce i upitajte ga za smjer. Vaš um će žuriti i donijeti ishitrenu odluku. Intuicija je ono što vam srce govori, samo to trebate naučiti slušati.

“Intuicija je optimalan navigacijski instrument, koji kad uključimo i koristimo, pokazuje smjer za život iz snova, ispunjen blagodatima i smislom. To je zlatni kompas koji pokazuje istinu.” – Aine Belton

Život nam predstavlja mnogobrojne izazove. Bez obzira na sve, svaki problem ima rješenje! Intuicija je portal za rješenja; ona pruža smjernice koje transformiraju naš život na neočekivan način. Nitko ne može sa sigurnošću reći što je točno intuicija, ali mnogi sa sigurnošću tvrde kako je ona najbolje pomagalo pri donošenju odluka i pronalaženju rješenja. Postoje dvije znanstvene struje koje pokušavaju rastumačiti odakle dolazi intuicija. Jedna kaže iz mozga, a druga iz trbuha. Izvan znanstvenih krugova postoje i druga, duhovnija tumačenja:

Jedni znanstvenici povezuju intuiciju s podsviješću i njezinom “bankom podataka” iz koje nesvjesno izvlačimo ponajbolje rješenje u datom trenutku i to u sekundi. Ostaje pitanje što je uopće podsvijest i gdje ona to uskladištava podatke. Znanstvenici ove struje kažu da je intuicija smještena u desnoj polutki mozga, zajedno s većinom centara odgovornih za emotivnost i kreativnost, no to ne mogu sa sigurnošću tvrditi.  Neuroznanstvenici do dana današnjeg nisu uspjeli pronaći dio mozga u kojem “stanuje” podsvijest.

Drugi znanstvenici povezuju intuiciju s osjećajima u trbuhu – osjećaje koje na engleskom nazivaju gut feelings, na njemačkom Bauchgefühl, na japanskomHaragei. Da se razumijemo, ne radi se o kruljenju u trbuhu ili osjećajima gladi, već o osjećaju nelagode ili ugode koji dolazi iz utrobe. Ovi stručnjaci tvrde da trbuh ima svoju inteligenciju, kao što mozak ima svoju. Za njih je podsvijest u trbuhu, samo što je nazivaju “nesvjesno”.

Mnogi drugi povezuju intuiciju s dušom koja je izvan granica tjelesnog ili materijalnog, zato je se ni ne može znanstveno prikazati ni dokazati. Budući da je sjedište duše u predjelu solarnog pleksusa, naša duša ili naše Više Ja s nama komunicira iz predjela trbuha. Duša ili Više Ja se još naziva Viša svijest ili nadsvijest.

Ima i onih koji argumentirano tvrde da je intuicija zapravo Božji glas, glas anđela čuvara ili nekih drugih nevidljivih bića koja nas upozoravaju i ukazuju na neke važne stvari.

“Ja smatram da je intuicija osnovna psihološka funkcija koja nesvjesno pruža percepciju. Intuicija nam omogućava da proreknemo mogućnosti u nekoj situaciji.”  -Carl Jung

“Kroz znanost dokazujemo, a kroz intuiciju otkrivamo.” -Jules H. Poincare

Baš kao i podsvijest, tako je i naša nadsvijest, naša duša prikupila mnoge informacije i iskustva kojih razum i tijelo nisu uopće svjesni. Prema tome, ono što neki nazivaju nesvjesnim ili podsvjesnim, mi nazivamo duševnim, s time da duša nije ograničena samo na sjećanja, svjesna i nesvjesna, već ima pristup informacijama koje se još nisu dogodile i koje se nisu nama osobno dogodile. Podsvijest se može reprogramirati autosugestijama, afirmacijama, vizualizacijama, hipnozom i sličnim, no dušu se ne može reprogramirati, jer je ona superiornija od uma – ona programira um, a ne um nju – mi smo duše pa ne možemo sebe programirati, ali možemo svoj um, svoje emocije i tijelo. Duša zna bolje od uma što je za osobu bolje, jer je um ograničen, pristran i pun predrasuda, a duša je savršena, neograničena.

“Vjeruj svojim predosjećajima. Oni su obično temeljeni na činjenicama ispunjenima upravo ispod razine svijesti.” – Dr. Joyce Brothers

Profesor Gerd Gigerenzer, višestruko nagrađivan istraživač bihevioralne intuicije, čija su istraživanja upotrijebljena u svjetskom bestseleru “Treptaj” Malcolma Gladwella, napisao je znanstveno-popularnu knjigu pod nazivom “Gut Feelings: The Intelligence of the Unsconscious” koja je u nas prevedena kao “Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga”, pri čemu treba naglasiti da su “gut feelings” osjećaji u trbuhu. Gladwell nam je pokazao kako odluke donesene u trenu, intuitivne odluke, mogu polučiti bolje rezultate nego pažljive analize i promišljanja. Gigerenzer nas u svojoj knjizi vodi korak dalje i objašnjava zašto je naša intuicija iz trbuha moćno sredstvo kod donošenja odluka. Temeljeći svoje tvrdnje na desetljeću istraživanja berlinskog Instituta Max Planck za ljudski razvoj, Gigerenzer, koji je ujedno njegov ravnatelj, pokazuje nam kako su naši trbušni osjećaji (engl. gut feelings) zapravo rezultat nesvjesnog mentalnog procesa – procesa koji primjenjuje popularno provizorno pravilo koje smo naučili iz naše okoline i prijašnjih iskustava. To pravilo se na engleskom zove Rule of thumb (pravilo procjene koje se temelji na praksi, umjesto na znanosti ili točnom izračunavanju). Vrijednost ovakvih nesvjesnih pravila leži upravo u njihovoj različitosti od racionalne analize.

Kroz znanstvena istraživanja pokazalo se da kod donošenja ispravnih odluka nije trik u gomilanju informacija, već u njihovom odbacivanju: trik je znati intuitivno ono što ne treba znati. Sad stani malo, i zamisli se nad svim ovim. Do sada su nas akademici uvjeravali da moramo biti razumni, a sad su otkrili da nije uvijek dobro biti razuman, nego treba biti intuitivan. To je ključ pomoću kojeg svi mogu napokon otvoriti vrata blagostanja: kod donošenja važnih odluka ne slušati svoj ograničeni i prevrtljivi razum, već slušati osjećaje iz trbuha, svoju intuiciju.

Gigerenzer i njegov tim nas oslobađaju od napornih pro-i-kontra lista. Prema rezultatima njegova instituta, takve analize su ne samo nepotrebne, nego nas vode u krivom smjeru, uzrokuju donošenje krivih odluka koje donose loše rezultate. Umjesto toga, on sugerira da usavršimo svoju intuiciju, svoje trbušne osjećaje (engl. gut feelings).

Nobelovac Herbert Simon je ovo Gigerenzerovo istraživanje prozvao revolucijom u kognitivnoj znanosti, koja zadaje veliki udarac zdravom razumu u pristupu ljudskoj racionalnosti.

Kad se odlučimo za duhovni rast, za povezivanje sa svojim srcem i dušom, tad nježna šaputanja i poticaji našeg intuitivnog usmjeravanja ne trebaju postati zaglušujući krici kako bi nam pomogli u tome da budemo vjerni sebi i svojoj svrsi.

Intuicija je najčešće spontana i suptilna u svojoj komunikaciji. Zna potrajati neko vrijeme prije nego što čovjek nauči razumjeti jezik svoje intuicije, dekodirati njezine poruke i značenja, a pritom pomaže ne tražiti razumne argumente za ono što nam intuicija odašilje, nego prihvatiti da je naš um ograničen i ne može sve odlučujuće faktore znati ni povezati.

Kada
Intuicija nam dolazi najčešće kad smo opušteni i otvoreni, kad naš svjesni um nije pretjerano aktivan. To je razlog zašto nam  bljeskovi inspiracije često dolaze kada činimo jednolične ili rutinske radnje, kao što je tuširanje, pranje posuđa, peglanje, pletenje, vožnja, tjelovježba, i tako dalje. Tijekom takvih radnji obično ne mozgamo previše, pa se naša svijest oslobađa, seli u nadsvijest, u druge sfere i proširuje, a naš um pušta duši da se izrazi.

Svi poznajemo takozvane “aha” momente – iskustva kad odjednom shvatimo nešto, često bez razmišljanja, kad nam se poslože kockice ili upali “žarulja” u glavi. Ovakve spoznaje ne dolaze iz mozga, njih nije proizveo razum. To znamo, jer se takve spoznaje događaju u najnerazumnijim okolnostima – kad sjedimo na WC-u, kad smo pod tušem, pri brijanju, dok stojimo naglavačke, u snovima, kad nas pogodi neka bolest ili jabuka u glavu u Newtonovom slučaju, kad sjedimo pod drvetom i divimo se prirodi, kad gulimo krumpire, peglamo ili šetamo psa.

“Kvocijent intuicije, a ne inteligencije mjerilo je za uspjeh.” Talidari

Ono što promiče jedne u zvijezde a druge u kolotečinu je kvocijent intuicije. Taj je mistični poticaj odgovoran za većinu, ako ne i za sva velika djela. To je onaj X faktor koji dijeli one koji žive u blagostanju od onih koji preživljavaju. Dakle, intuicijom se trebamo služiti ako želimo stvarati velika djela i od života uzeti ono najbolje.

Intuicija nam je neophodna za postizanje mudrosti i genijalnosti. Intuicijom primamo znanje “iz prve ruke”, izravne spoznaje od kozmičke svijesti. Pomoću intuicije postajemo autentični.

Mnogi ljudi ne vjeruju u intuiciju jer kažu da su se opekli. To je zato što miješaju intuiciju s nečim drugim kao što su glas razuma ili neka emocija.

Osim što imamo običaj miješati intuiciju s emocijama, miješamo je i s proizvodima uma – često mislimo da se radi o predosjećaju ili slutnji, a u stvari se radi o porivu, egu, rauzumu, strahu, priželjkivanjima, optimizmu ili pesimizmu, paranojama ili nakupljenim predrasudama…

“Jedino što vrijedi je intuicija.”
“Intuicija je sveti dar, a racionalni um je vjerni sluga. Mi smo stvorili društvo koje poštuje slugu a zaboravilo je na dar.” 
– Albert Einstein

“Snaga intuicije će vas štititi od zla do kraja života.” – Lao Tse

imageedit_7_5279217123

izvor : Životna škola

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: