BITKA ZA XINGU

kayapo-tribe-1

‘Želim da se svi ljudi ostave na miru da žive na Zemlji, zato što svi imamo pravo na to, svi smo stanovnici Svijeta’

Kayapó (sebe zovu Mebengnôkre, narod sa velike vode; Od Tupi Indijanaca nazivani su Kaiapó, Caiapó, Cayapo, od ‘kaia’ (majmun) i ‘po’ (nalik) / grupa plemena Ges Indijanaca sa juga brazilske države države Pará i sjevernog Mato Grossa, poglavito uz rijeke Iriri, Bacajá i Fresco. Kayapó su se formirali cijepanjem od skupine Apinayé negdje krajem 19. srtoljeća, nastanivši se na područje uz rijeku Pau d’Arco. Jedan dio njih postat će poznat kao Ira-Amaire (Irã’ãmranh-re), oni će ostat uz Pau d’Arco, pa će biti i nazivani tim imenom, ali će u doticaju sa misionarima pomrijet od epidemija u prvoj polovici 2o. stoljeća. Drugi, Goroti Kumrenhtx, dat će porijeklo Gorotire Indijancima, i treći Porekry, postat će poznati kao Xikrin. Rana populacija iznosila je oko 7.ooo od čega su prve dvije skupine imale po 3.ooo pripadnika, i treći Xikrini brojali su svega 1.ooo ljudi. Kayapo Indijanci prepoznatljivi su po svojem obrijanom vrhu tjemena (često kod djevojčica), kao i pločicama koje nose u donjoj usni, običaj koji nalazimo i kod plemena Beiços de Pau i Botocudo. Njihova populacija u novije vrijeme iznosi preko 5.ooo, a imaju 9 sela na površini od preko 28.4 milijuna četvornih kilometara.

maxresdefault

Xikrin (Chicrim, Xikri, Uchicrin, Uxikring, Purukarôt; sami sebe nazivaju Put Karôt), ogranak Kayapo Indijanaca porijeklom od skupine sa rijeke Rio Pau d’Arco, pritoke Araguaie u Brazilu, koja je poznata kao Porekru “os homens dos pequenos bambus” ili narod maloga bambusa) i koji kreću sjeverno prema rijeci Rio Itacatunas, gdje su se podijelili na 3 skupine Xikrin (Purukarw`yt), Diore ili Djo-re i Kôkôrekre.

tumblr_mkp0ldbCOO1qbs3ako1_1280

Bave se lovom i ribolovom, a riba je glavni izvor proteina. Poljodjelstvo je tipa posijeci-i-spali, a polja se nalaze u radijusu od 4-6 kilometara oko sela. Uzgaja se manioka,kukuruz, slatki krumpir, šećerna trska, banane i drugo, a također i pamuk i duhan. Muški je posao lov, ribolov, kao i izrada rukotvorina i oruđa. Omiljeno je meso jelena, tapira i pekarija, no mnogo češće uhvate majmune, agutije i kopnene kornjače. Ptice se love najviše zbog njihovog perja. Brak je kod Kayapoa striktno monogaman, ovo vrijedi i za plemena Pau d’Arco, Timbira, Xavante i Kaingáng. Kuća i zemlja, kao i kod Timbira, uvijek je u vlasništvu žene. Selo je kružnog oblika sa trgom u sredini u kojemu se nalazi muška kuća, u kojoj mladi muškarci provode život sve do svoje ženidbe, kada je napuštaju i odlazi pod ženin krov. Žena za razliku od muškarca nikad ne napušta svoje nasljeđeno stanište.

protest

Izgradnja treće najveće hidroelektrične brane na svijetu izazvat će raseljavanje 12.ooo brazilskih Indijanaca jer bi područje na kojem sada žive trebalo biti poplavljeno, a uz njih još bi životi oko 45.ooo ljudi bili ugroženi zbog brane.Igre i njezina autohtonog Xikrin pleme među zajednicama s kojima se suočava neposrednu prijetnju njihovom načinu života.

Xingu je pritoka Amazone i dom za više od 1o.ooo domorodaca kojima rijeka znači opstanak. Brazilska vlada želi hidroelektranu. Kultura otpora je u Altamiri gdje se održavaju živopisna okupljanja Amazonskih ljudi.

Mediji su njihove prosvjede nazvali – Okupacijom Belo Monte – iako njihova borba traje kontinuirano više godina. 400 domorodaca je blokiralo Trans – Amazonsku autocestu kako bi blokirali gradnju hidroelektrane koja je već započela, bez pretjeranog osvrtanja na zahtjeve ‘indijanaca’.

Protesti podrške su se raširili i po svijetu

protest1

Zahtjeve prosvjednika pročitati ovdje

Osim preusmjeravanja toka voda na Xingu, gradnja brane će donijeti ceste i veliki priljev radnika na tom području, što bi moglo i ugroziti jedinstvenu kulturu autohtonih naroda u regiji.

Amazonski Kayapo indijanac u UNu

Entretien du President de la Republique avec le cacique Raoni METUKTIRE

Raoni Metuktire, poglavica plemena Kayapó iz Brazilske Amazone otputovao je u Genevu u UN kako bi upozorio na devastaciju prašume koja bi mogla dovesti do uništenja njegova plemena. Do devastacije će doći ukoliko se dovrši izgradnja Belo Monte brane, koju su Brazilske vlasti već počele graditi. Njena izgradnja drastično će smanjiti mogućnost ribolova, ali i smanjiti broj životinja od čijeg lova njegovo pleme ovisi.

Raoni je na sastanku rekao -‘Zabrinut sam zbog mojih ljudi, rijeke, zemlje, životinja, drveća, želim ih zaštititi…. ako ne bude drveća na zemlji, ako ih spalite, što ćemo mi raditi… što će biti s nama’. Nastavio je – ‘Želim da se svi ljudi ostave na miru da žive na Zemlji, zato što svi imamo pravo na to, svi smo stanovnici Svijeta’…..

Raoni Metuktire je tamo i objavio kako je to njegov zadnji posjet UNu, jer će ga nasljediti Bemoro Metuktire. Bemoro u narednom videu objašnjava kako je Brazilska vlada prestala odgovarati na njihova pisma i kako ne postoji dijalog..

Eksploatatori šuma spalili djevojčicu iz Amazonskog plemena

braz-awa-fw-12_screen

Djevojčica od 8 godina iz potpuno izoliranog plemena Awá indijanaca koje ima još samo 60 članova, odlutala je malo dalje iz svog sela i ulovili su je eksploatatori šuma, vezali je za drvo i zapalili živu, kao upozorenje ostalim članovima plemena koji žive u zaštićenom rezervatu. Ovo je Brazilskom portalu ispričao Luis Carlos Guajajaras, lokalni poglavica. Nastavio je – ‘Ona je bila iz drugog plemena koji žive duboko u đungli i nemaju nikakva dodira sa vanjskim svijetom. Ovo je bilo prvi put da je vidjela bijelog čovjeka. Čuli smo da su se smijali dok su je palili i ubili’.

Izvještaj o ubojstvu stigao je od Autohtonog Misionarskog Vijeća (CIMI), katoličke misije koja je rekla da posjeduje i snimke njenih posmrtnih ostataka. Velike naslage željezne rude i vrijedni trupci ohrabrili su kompanije koje eksploatiraju šume da uđu i u prašume Maranhão usprkos zakonima koji štite nekoliko izoliranih plemena koji žive na tom području. Oko 45o pripadnika takvih plemena ubijeno je od 2oo3.

– Brazilska vlada je utvrdila da se nije desilo nikakvo ubojstvo. Brazilski portal za indijanska prava cimi.org.br razgovarao je sa članovima Guajajara plemena koji žive na istom području. Rekli su im kako su exploatatori šuma napali selo Awá plemena kako bi došli do posmrtnih ostataka djevojčice. Clovis Guajajara koji je viđao članove Awá plemena u đungli za vrijeme lova, nije ih vidio od tog napada i vjeruje da su pobjegli.

Oslobođena rijeka Xingu

Pare_BeloMonte_LR

16.6.2012. – Brazil –  i odjednom, to se zaista desilo – rijeka Xingu je opet slobodna. Predivni ljudi domorodačkih plemena (kojima su pomogli i brazilski aktivisti), a koji žive oko rijeke, uzeli su ‘stvar’ u svoje ruke i oslobodili rijeku, koja ih već stoljećima (ili čak tisutljećima) hrani.

Pare_BeloMonte_2_LR

15.6.2012. ti ljudi su uspjeli probiti suženje na početku brane Belo Monte. To su učinili samo dan prije početka ‘The Earth’ samita u Riu – gdje je već poglavica Raoni govorio i bezuspješno upozoravao korporacije i nihove sluge – da im rijeku oduzimaju ilegalno – i da će im priroda uzvratiti strašnom osvetom.

IMG_1451

Ali, sve je to ostalo bezuspješno. Korporacijska ‘gamad’ (kako ih je poglavica nazvao) nastavili su po svom planu, ne osvrći se ni na njih, ni na zakone koji bi ih trebali štititi. Poglavica je uputio apel svim medijima da rašire istinu o brani Belo Monte.

IMG_1502

Antonia Melo, koordinator akcije izjavila je povodom ove akcije – ‘Ova borba je daleko od završetka. Ovo je naš plač – mi želimo da rijeka ostane živa. Brana nikada neće biti izgrađena. Mi ljudi koji živimo uz rijeku, koji je pijemo i ovisimo o rijeci zahtjevamo – Zaustavite Belo Monte’.

Počela nasilna deložacija Kayapo indijanaca

5.11.2012. – Brazil – Ovo se događa upravo sad. Zbog gradnje brane Belo Monte, koja će potopiti 400.000 hektara Amazonske prašume, Keyapo indijanci nasilno se izbacuju iz svojih domova.

brazilian-indian_1536211i

Tuira Kayapo, vođa autohtonog plemena Kayapo tijekom javne rasprave u Komisiji za ljudska prava u Braziliji

Poglavica Seattle i dio pisma upućenom predsjedniku Amerike – 

” Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rođenja kada odu u šetnju među zvijezde. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer ona je majka crvenoga čovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvijeće naše su sestre; jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek – svi pripadaju istoj obitelji….”

“Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju, morate se sjetiti da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sjećanja moga naroda. Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naša braća. One nam utažuju žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo svoju zemlju, morate se sjetiti i učiti svoju djecu da su rijeke naša braća, i vaša, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu. Mi znamo da bijeli čovjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je jednak kao i drugi, jer on je stranac koji dođe noću i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov prijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rađa zaboravljeni su. Odnosi se prema majci zemlji i prema bratu nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegova pohlepa prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš. Ne znam, naš način je drukčiji nego vaš. Izgled vaših gradova boli oči crvenog čovjeka. Ali možda je to zato jer crveni čovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijeloga čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukaca. Ali možda je to zato jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedino djeluje kao uvreda za uši. I što je to život ako čovjek ne može čuti osamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednaki dah – životinja, biljka i čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše…”

kayapo

Kayapo indijanci nisu potpuno imuni prema vanjskom svijetu.

Izgradili su škole u kojima djeca uće portugalski i maternji jezik. Razvili su i trgovinu jedinstvenog nakita (razne naušnice i ogrlice koje se izrađuju od brazilskog oraha). S njima je prvi puta uspostavljen kontakt tek 1952. Zanimljivo je da su prvi istraživači koji su s njima razgovarali vrlo brzo otkrili da oni u svojoj plemenskoj predaji i ritualu s neobičnom ljubavlju štuju i slave bjeloputog ‘nebeskog učitelja Bep-Kororotija.

Legenda o Bep-Kororotiju

Ta drevna predaja Kayapó Indijanaca kazuje da su nekoć vrlo davno njihovi preci živjeli daleko od današnjeg obitavališta u prostranoj savani što se prostirala ispod velikog gorskog lanca Pukato-Tia. Prije mnogo naraštaja s tog je brda jednog dana došetao u idilično indijansko selo neobično odjeven bjeloputi došljak. Preci današnjih Kayapóa, smrtno uplašeni tim čudnim došljakom, panično su pobjegli iz sela sa ženama i djecom i posakrivali su se u obližnju šikaru.

Tek je malen broj odvažnih ratnika smogao dovoljno hrabrosti da izađe iz svojih zaklona u namjeri da ubije bjeloputnog stranca odjevenog u bo -neobično blistavo svijetlo odijelo. Na njihovo silno zaprepaštenje otrovne strelice, koplja i toljage naprosto su se od njega odbijale ne ozlijedivši ga. Svaki put kad bi svojim oružjem ili rukama dotakli njegovu sjajnu odjeću pali bi na tlo kao gromom ošinuti.

bep-kororoti-1

Neobičan došljak je svojim krajnje miroljubivim stavom, ne braneći se ni na koji način od žestokih napada uplašenih Indijanaca, na očigled ostalih pripadnika plemena koji su sve to vrlo uplašeno promatrali iz prikrajka, ismijao i osramotio hrabre ratnike koji su ga na razne načine bezuspješno pokušavali ubiti. Da bi im zorno prikazao koliko je moćan on bi povremeno podigao neku vrstu oružja koju je nazivao “kop” kojim bi, na njihovo silno zaprepaštenje, u trenu uništio drvo ili kamen na kojeg bi ga usmjerio.

On je, unatoč svim žestokim napadima kojima je bio neprestance izložen, ostao u selu među još uvijek uplašenim Indijancima koji su se, nakon duga vremena, postupno navikli na njegovu prisutnost, prestali su ga napadati i napokon su se s njime sprijateljili.

Predaja kaže da se taj miroljubivi učeni bjeloputi došljak zvao Bep-Kororoti, što se može opisno prevesti kao dođoh s neba ili dođoh iz svemira. On je ubrzo osnovao prvu školu – dom za mladiće – u prašumskom bespuću da bi ih mogao sustavno podučavati mnogim korisnim stvarima i polodjelstvu. Poučavao ih je kako mogu sami proizvesti dovoljno kvalitetne i rave hrane potrebne za život te zauvijek napustiti odviše tegoban nomadski život.

Predaja Kayapó Idijanaca nadalje govori da se jednog dana njihov omiljeni ‘nebeski učitelj’ Bep-Kororoti, nakon što je godinama mirno i sretno živio među njihovim precima, odjednom počeo vrlo neobično ponašati. Obukao je svoj bo – neobično sjajno odijelo – i objavio je svima da je njegovo vrijeme isteklo, da njegovi dolaze po njega te da ga nitko ne smije sprečavati da ode niti ga slijediti kad pođe s članovima obitelji na brdo Pukato-Ti.

Unatoč njegovoj izričitoj zabrani, skupina znatiželjnih mladića je pošla za njim. Nakon što se Bep-Kororoti uspeo na brdo ubrzo se prolomio strahovit prasak, a smrtno ustrašeni mladići zatim su iz daleka vidjeli kako je njihov učitelj odjednom nestao u zraku okružen velikim plamenim jezicima, dimom i jakom grmljavinom.

U spomen na dobrohotnog bjeloputog ‘nebeskog učitelja’ Bep-Kororotija, pripadnici plemena Kayapó Indijanaca svake godine priređuju veliku plemensku svečanost. Ona se u znak sjećanja na njegov dolazak i djelovanje od pamtivijeka održava na istovjetan način. Tom se prigodom jedan od pripadnika plemena Kayapóa odjene od glave do pete u brižljivo izrađenu slamnatu odjeću dizajniranu prema bou Bep-Kororotija. Tijekom rituala on lagano pleše malim koracima lupkajući nogom o nogu, dok ga ostali pripadnici plemena prate plesom noseći u ruci Bep-Kororotijevu sliku. Ta neobična ritualna slamnata odjeća Kayapó Indijanaca svojim izgledom napadno sliči na danas svima dobro poznato svemirsko odijelo (skafander).

kayapoo

Valja naglasiti da je fotografije koje prikazuju pripadnika plemena Kayapóa u tradicionalnoj ritualnoj slamnatoj odjeći snimio dr. J. A. Peret još 1952. gotovo desetak godina prije nego što su u svemir poletjeli prvi sovjetski i američki kozmonauti odjeveni u svemirska odijela.

“Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike osamljenosti duha. Što god se desilo životinjama, ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane. Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da će oni poštovati zemlju. Recite djeci da je zemlja s nama u rodu. Učite svoju djecu, kao i što činimo mi sa svojom, da je zemlja naša majka. Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo, pljuje na sebe samoga. To mi znamo zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. Što god snađe zemlju, snaći će i sinove zemlje.”

“Ova borba je daleko od završetka. Ovo je naš plač – mi želimo da rijeka ostane živa.”

Izvor : national geographic, wikipedia, balkan-express

Advertisements

3 comments

  1. “The greatest and most endangered species in the Amazon rainforest is not the jaguar or the harpy eagle,” says Mark Plotkin, “It’s the isolated and uncontacted tribes.” In an energetic and sobering talk, the ethnobotanist brings us into the world of the forest’s indigenous tribes and the incredible medicinal plants that their shamans use to heal. He outlines the challenges and perils that are endangering them — and their wisdom — and urges us to protect this irreplaceable repository of knowledge. https://www.youtube.com/watch?v=_XJ20tt5nPQ

    Like

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: