Tko su bili Neandertalci?

 

neanderthal-615

Ukoliko vas netko nazove Neandertalcem, vaša prva reakcija će vjerojatno biti šok i ljutnja, a da pritom niti ne razmislite o tome tko su bili i kako su živjeli Neandertalci. Popularan naziv Neandertalci odnosi se na vrstu  Homo neanderthalensis.

Neandertalci nazvani prema fosilnim ostatcima nađenima 1856. u dolini Neandertal kraj Düsseldorfa, Njemačka. Živjeli su u Europi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji između 25o ooo i 3o ooo god. pr. Kr. Mnogi antropolozi vide u Neandertalcima izumrlu pobočnu lozu čovječanstva. Ovisno o mišljenju o njihovoj bliskosti s današnjim ljudima, dio znanstvenika smatra ih podvrstom (Homo sapiens neanderthalensis) unutar vrste Homo sapiens, dok ih drugi izdvajaju kao posebnu vrstu Homo neanderthalensis, što podupiru novija paleogenetička istraživanja. Neandertalci nisu bili dlakavi kao majmuni, voljeli su glazbu i svoje bližnje. Pokapali su mrtve, liječili bolesne i supostojali s našim pretcima u Europi tisućama godina prije nego su izumrli, a današnji čovjek počeo se širiti diljem kontinenta. Mnogo je pogrešnih mitova o Neandertalcima. Dugo se vjerovalo da nisu mogli govoriti kao ljudi nego samo proizvoditi zvuk u grlu, no 1983. znanstvenici su u pećini u Izraelu pronašli podjezičnu kost (lat. os hyoideum), inače, dio glasovnog mehanizma, identičnu onoj današnjeg čovjeka.

myths-neanderthals

Neandertalci se od prosječnog suvremenog čovjeka u stvarnosti razlikuju jedino po tome što je njihov kostur krupniji, a lubanjski volumen malo veći. Anatom dr. Marvin Lubenow kaže da su između Neandertalca i današnjeg čovjeka zapanjujuće sličnosti. Žalosna je činjenica da u nekim muzejima, čak i danas, voditelji muzeja djeci pred TV kamerama pričaju besmislene priče o tome kako su Neandertalci bili primitivni i kako su čekali da negdje udari munja da bi tako dobili vatru. Koristimo jedan termin za sve Neandertalce, jer mislimo o njima kao skupini koja ima iste osobine, no vrlo je vjerojatno da je među njima bilo različitih kulturnih identiteta, slično kao danas. Usput, da ne bude zabune s latinskim nazivom za neandertalce, današnji se čovjek u biologiji naziva – Homo sapiens sapiens. Gledano genetski, Neandertalci su bili naši bliski rođaci. Nedavna studija utvrdila je da su vjerojatno postojale tri rasne skupine unutar populacije Neandertalaca: jedna u zapadnoj Europi, drugi na južnom području i treća u zapadnoj Aziji. Zabluda da su izgledali poput majmuna proizišla je iz činjenice da su se rekonstrukcije radile uglavnom iz kostura oboljelih od artritisa. Godine 1983. Jay Matternes, forenzički umjetnik, izveo je rekonstrukciju rezultat koje jasno pokazuje da su neandertalci izgledali vrlo nalik nama. Neandertalci su hodali uspravno kao mi i bili su 12 do 14 cm niži.

Neandertalci su najbliži modernoj ljudskoj lozi s kojom bi se mogli razmnažati što povlači pitanje koliko su oni doista bili različiti od nas i da li oni čine drugačiju vrstu. Znanstvenici su, da bi saznali više, koristili CT skenere kako bi izradili unutrašnjost lubanje Neandertalaca zajedno s četiri fosila i 75 lubanja suvremenog čovjeka kako bi odredili oblik njihovog mozga u 3D prikazu. Neandertalci su, poput modernih ljudi, imali veće mozgove od naših živućih rođaka majmuna i ostalih izumrlih iz ljudske loze. Istraživači su otkrili da moderni ljudi posjeduju veće mirisne loptice na bazi njihovog mozga. Ovo je područje primarno povezano s mirisom, ali također i s ostalim uključnim mentalnim funkcijama kao što su memorija i učenje – centralni mirisni sklop mozga je fizički vrlo blizak strukturama koje se povezuju sa memorijom.

Jedno istraživanje genoma je pokazalo je da su Europljani u kamenom dobu, prije nekih 7 ooo godina, prije nego što su se neandertalski geni posvuda raširili, bili tamnoputi i tamnokosi, dok smo od neandertalaca naslijedili svijetlu put i plave oči. Srirama Sankararamana i njegove suradnike iz Harvard Medical School u SAD-u posebno je iznenadila činjenica da smo od neandertalaca naslijedili verziju gena koja je odgovorna za ovisnost o pušenju iako nema nikakvih znakova da su naši daleki rođaci pušili u svojim spiljama. Ovaj gen imao je više funkcija, od kojih su neke vjerojatno bile korisne, a sklonost cigaretama samo je nuspojava. Ne nose svi neandertalske gene dobrobiti. Sankararaman i Reich otkrili su da naše neandertalsko naslijeđe uključuje nekoliko gena zbog kojih smo podložniji bolestima poput dijabetesa tipa 2, lupusa i Kronove bolesti.

Imali su složenu tehnologiju

Moderni ljudi i Neandertalci su živjeli zajedno 5ooo godina. Ideja da su Neandertalci brzo izumrli dolaskom čovjeka možemo staviti na stranu. Umjesto toga, sada možemo vidjeti složeni proces suživota dviju populacija. Lovili su iste životinje, sakupljali iste biljke i htjeli živjeti u najboljim pećinama. Bilo je to svojevrsno ekonomsko natjecanje. Neandertalci su imali profinjeno oružje davno prije postanka današnjeg čovjeka. Otkrivena su veoma napredna koplja s vrhovima od opsidijana, vulkanskog stakla. Ozbiljna, kompleksna tehnologija razvijena je prije pojave Homo sapiensa. Sahle, postdoktorand na Sveučilištu Kalifornija, Centar za istraživanje evolucije ljudi, Berkley i njegov tim proveli su analizu oružja. Ustanovili su da su koplja načinjena od opsidijana kojeg ima blizu nalazišta. Izrađivači tog oružja morali su biti u mogućnosti vrlo vješto izraditi šiljaste vrške koplja i drške koplja. Potom su morali pričvrstiti vršak koplja za držak, vrlo čvrsto i stabilno. Čak bi i danas cijeli ovaj postupak zahtijevao iznimnu vještinu, koncentraciju i slojevitost.

neadertalac-neadertalci-koplje-1413477608-582066

Neandertalci su imali visoko razvijene alate i oružje – poput koplja za ubijanje mamuta i kameno oruđe. Mislilo se da su koristili alate musterijanske kulture, koji su često bili proizvedeni mekim čekićima od kosti, rogova ili drveta, a ne od kamena. Mnogi od tih alata bili su vrlo oštri. To je također dobar dokaz da su koristili mnogo drveta, a takvi su predmeti teško mogli biti očuvani sve do danas.

Zanimljivo je da je tako malen postotak neandertalskih gena ostavio toliko snažan trag u izgledu suvremenih ljudi. To je posljedica činjenice da dijelovi neandertalske DNK nisu ravnomjerno raspoređeni u ljudskom genomu, već su najbrojniji u najpromjenjivijim područjima, osobito onima koja su odgovorna za kosu, kožu i nokte, kako za čvrstoću tako i za pigmentaciju. Moje osobno mišljenje je da smo od njih naslijedili Rh negativnu krvnu grupu. Nisu živjeli u pećinama kako se vjeruje, oni su samo bili dovoljno inteligentni da iskoriste pećine kao zaklon, naime živjeli su i van pećina.

gorham'scave(left)

Prva umjetnička djela su stvarali Neandertalci

Dugo se smatralo da su jedino ljudi bili sposobni za umjetnost. Špiljski crteži diljem Europe vjerojatno su mnogo stariji nego što se do sada mislilo. Ovisno o njihovoj stvarnoj starosti, ovo bi moglo značiti da su Neandertalci, a ne moderni čovjek odgovorni za prva umjetnička djela u ljudskoj povijesti, piše Wired. Ova teorija je daleko od toga da bude prihvaćena u znanstvenoj zajednici, no u svakom slučaju je prilično intrigantna. Ovisno o stvarnoj starosti crteža, moguće je da su ih načinili ljudi u neočekivano ranom stadiju svog razvitka. Ukoliko bi se ovo pokazalo točnim, i to bi bio jedan prilično nevjerojatan nalaz, iako niti približno zanimljiv kao ideja da su prvi umjetnici na svijetu bili neandertalci. “Za mene uopće ne bi bilo iznenađujuće da su Neandertalci uistinu prvi špiljski umjetnici“ izjavio je Joao Zilhao, arheolog sa Sveučilišta u Barceloni. “Ovi crteži mogli bi biti konačan dokaz koji bi potpuno srušio dugogodišnji znanstveni mit o tome kako su Neandertalci bili glupi“, kaže Zilhao.

neandertalci

Uživali su u glazbi

Stručnjaci za arheoakustiku su sigurni: zvuk je odigrao ključnu ulogu u prapovijesti, a to je postavka koju više nitko ne ignorira. Navedeni zaključci se ne odnose samo na špilje u Europi. Istraživanja na svim kontinentima su dovela do istih rezultata. Udaljimo li se od špiljskih crteža pa zapjevamo, pljesnemo rukama, zasviramo frulu, udaraljku ili generiramo šum, nastat će jeka i stojni val. Sa zvucima koji su se rastezali po špilji, Neandertalac je prešao granicu između životinjskih nagona i više svijesti, koja mu je omogućila kreativnu duhovnost. Danas je špilja, koja se nalazi 2oo metara iznad korita rijeke Idrijce, dio arheološkog parka Divje babe. Neandertalska flauta, starost ocijenjena na 5o ooo do 6o ooo godina, čime su počeci stvaranja glazbe pomaknuti za cijelih 1o ooo godina u prošlost. To predstavlja potpuni preokret u dosadašnjem razumijevanju Neandertalaca koji su izumrli prije 3o ooo godina, kao i o njihovim mentalnim sposobnostima, poznatim gotovo isključivo na temelju njihovih kamenih proizvoda i tehnologiji obrade kvarca.

Bili su dobri roditelji i brinuli su se za stare i bolesne

Mnogo je dokaza koji pokazuju da su brinuli za bolesne i stare u svojim zajednicama. Neki fosilni dokazi pokazuju potencijalne i za život opasne ozljede koje su potpuno zarasle, što znači da je o onom tko je pretrpio ozljede brinuo drugi član skupine. Uvriježeno je mišljenje da su Neandertalci, izumrli srodnici suvremenih ljudi, bili surovi i okrutni divljaci lišeni empatije. U istraživanju objavljenom u časopisu Oxford Journal of Archaeology istraživači su otkrili da djetinjstvo Neandertalaca nije bilo bitno drugačije od djetinjstva pripadnika Homo sapiensa i da su društveni odnosi unutar grupe bili osobito važni te da su bili dobri roditelji. Istraživački tim istaknuo je da postoje dokazi da su Neandertalci mjesecima, pa čak i godinama skrbili za bolesnu i ozlijeđenu djecu. U isto vrijeme, proučavanjem dječjih grobova došli su do zaključka da se pokapanju preminule djece vjerojatno pridavala posebna pažnja, na što upućuje činjenica da su grobovi djece bili bolje uređeni od grobova starijih pokojnika.

An exhibit shows the life of a neanderthal family in the Neanderthal Museum in Krapina, Croatia

Prije 53 ooo godina jedna je Neandertalska obitelj pokopala svoje dijete. Znanstvenike koji su otkrili grobnicu zaprepastila je činjenica da se radi o počivalištu sedmogodišnjeg, od rođenja, hendikepiranog djeteta. Grob malog Neandertalca pokazao je da su se njegovi roditelji, uprkos nesposobnosti malog bića da samostalno opstane, za njega brinuli, hranili ga i odgajali. Dakle, mali je kostur invalidnog Neandertalca postao dokaz kako su i Neandertalci, koje je Homo Sapiens (I tijekom istrijebljenja masovno silovao što dokazuje prisutnost neandertalskog gena diljem čovječanstva osim u subsaharskoj Africi otkud je Homo Sapiens krenuo u osvajanje svijeta.) istrijebio bili sposobni za nesebičnost,empatiju te brigu za slabije i nemoćne. Bilo je to veliko iznenađenje jer se smatralo kako se radi o bitnoj distinkciji između Homo sapiensa i Neandertalca.

Voditelj istraživanja, dr. Penny Spikins, objasnio je ove zanimljive nalaze: „Tradicionalno se smatra da je djetinjstvo Neandertalaca bilo surovo, teško i opasno. Istraživanjem i proučavanjem arheoloških dokaza ustanovili smo da je vjerojatnije da je postojala velika povezanost i posebna skrb za djecu, što objašnjava neobičnu brigu pri pokapanju djece i smještanje neandertalskog simbolizma u kontekst koji je po svemu sudeći uključivao i djecu.“

neanderthals53680s3

Britanski znanstvenici ponudili su novu i osebujnu perspektivu na djetinjstvo Neandertalaca i na temelju dokaza zaključili da su djeca bila snažno povezana sa svojom bliskom društvenom grupom u emocionalnom smislu, razvijala različite vještine kroz igru i imala važnu ulogu u svojim zajednicama. Čovjek je, kao i njegov rođak Neandertalac, društveno biće i bez obzira na instinkt za preživljavanjem, sposoban je dobrotom i ljubavlju iznenaditi ne samo druge već i sebe. U tom fenomenu leži sićušna nada čovječanstva. Altruizam i suosjećanje sve su rjeđe kvalitete u društvu koje živi na pogonsko gorivo sebičnosti, konzumerizma i materijalizma, društvu u kojem – 53 ooo godina nakon što je u mali grob pokopan hendikepirani neandertalski dječak – živimo, volimo, mislimo, radimo, bolujemo i čekamo da umremo.

Ogrlica hrvatskih Neandertalaca zapanjila znanstvenike!

eagle-talons-

U uglednom znanstvenom časopisu PLOSONE u srijedu je objavljen rad u kojem je predstavljen nalaz vrlo stare neandertalske ogrlice pronađene u Krapini koja bi trebala potpuno promijeniti shvaćanje ovih drevnih ljudi. Starost ogrlice procijenjena je na oko 13o ooo godina, a jedan od suradnika našeg istraživačkog tima, dr. sc. David Frayer sa Sveučilišta u Kanzasu smatra da je otkriće fascinantno.

‘To je uistinu zapanjujuće otkriće. To je jedna od onih stvari koje se pojave iz vedra neba’, rekao je Frayer. ‘To je toliko neočekivano i tako zapanjujuće jer nikakvi slični nalazi nakita nisu otkriveni sve do mnogo novijih vremena’, dodao je američki stručnjak koji je čest gost Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.

U svojem radu hrvatski stručnjaci Davorka Radovčić, Ankica Oros Sršen i Jakov Radovčić te njihov suradnik Frayer opisuju osam pandži i jedan članak orla štekavca (Haliaëtus [Haliaeetus] albicilla) koji su pronađeni u Krapini. Na četiri pandže otkriveni su tragovi zarezivanja sa zaglađenim rubovima, a svih osam je ispolirano. Tri najveće pandže imaju malene ureze na istim mjestima. Sve ove aktivnosti obrade pokazuju da su pandže najvjerojatnije bile sastavni dio nekog nakita – ogrlice ili narukvice. Artefakti su iskopani prije više od 1oo godina u istom sloju u Krapini, a predstavljaju nalaz pandži koji je veći od svih zajedno iz istog razdoblja u cijeloj Europi. Otkriće čak osam pandži na istom mjestu pokazuje da su ih krapinski neandertalci koristili u simboličke svrhe.

Bili su napredniji nego što se misli

neandertal

Iako su u Neandertalskim nalazima u svijetu već ranije otkriveni određeni tragovi umjetnosti, neki antropolozi i danas smatraju da ti drevni ljudi nisu imali složene kognitivne sposobnosti apstraktnog mišljenja kakve su potrebne za stvaranje umjetničkih predmeta te da su umijeće izrade nakita možda kopirali od suvremenih ljudi. Međutim, novi hrvatski nalazi jasno pokazuju da su krapinski Neandertalci izrađivali nakit još mnogo prije dolaska suvremenih ljudi u Europu. Naime, prema antropološkim nalazima suvremeni čovjek je na stari kontinent stigao stigao prije 40-ak tisuća godina. Antropologinja dr. sc. Davorka Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu kaže da je u nalazu najvažnije to što on pomaže u raspravi između dvije škole u interpretaciji Neandertalaca.

“Kad god se nađe nešto što je pokazatelj nečeg kognitivno naprednog u vezi s Neandertalcima, jedna škola to uvijek osporava i interpretira kao mogućnost da su isto nalazište posjetili moderni ljudi ili da su ih neandertalci kopirali”, “Ova je ogrlica stara oko 13o ooo godina što znači da su Neandertalci sami došli do toga kako ih raditi u vrijeme kada suvremenih ljudi još nije bilo u Europi. U svijetu postoji puno nalaza nakita no uglavnom svi ozbiljni vezuju se uz moderne ljude u Africi i Izraelu. Oni sežu do 11o ooo godina u prošlost. Ovdje imamo nalaz Neandertalaca u Europi star čak 13o ooo godina”, rekla je glavna autorica studije dr. sc. Radovčić.

Znali su i govoriti!?

Radovčić smatra da je narukvica nedvojbena potvrda viših kognitivnih sposobnosti krapinskog pračovjeka.

“Jasno je da ove pandže nisu imale svrhu nekog oruđa ili oružja. To podrazumijeva da je kognicija neandertalaca bila na puno višoj razini nego što su neki antropolozi spremni priznati. Čim imate takvu simboliku i sposobnost apstraktnog mišljenja to podrazumijeva i mogućnost da su imali jezik. Ja osobno smatram da su imali jezik. Ovaj nalaz govori u prilog tome. Sposobnost apstraktnog mišljenja ukazuje i na sposobnost za jezik. Na isto ukazuje i nalaz tzv. hioidne, podjezične kosti Neandertalaca s nalazišta Kebara u Izraelu koja je važna za sposobnost artikuliranja glasova. Ona je razvijenija nego kod australopitecina iz Afrike koja je skroz majmunska. Neandertalska je puno sličnija modernoj, što znači da već postoji selekcija za morfologiju koja omogućuje govor”, objasnila je.

neanderthals-killed-by-volcanoes_26444_990x742

Znanstvenici sugeriraju da su Neandertalci imali toplu vodu i spavaće sobe

hot-water-hole(Tarragona/Spain) Arheolozi iz IPHESA su pronašli rupu (40 x 30 x 10 cm) u kojoj su Neandertalci najvjerovatnije zagrijavali vodu pomoću vrućeg kamenja prije nekih 6o ooo godina. Ostali predmeti iz pećine sugeriraju da su Neandertalci koristili različite dijelove za klanja, za pravljenje alata te za odlaganje otpada.

Područje u unutarnjem dijelu pećine se pak najvjerovatnije koristio za spavanje jer je isti dio sadržavao najmanje artefakta. Znanstvenici kažu da je ovo prvi puta da su identificirali spavaći dio pećine u Neandertalaca. Ovo otkriće sugerira da su Neandertalci bili daleko sofisticiraniji nego se to mislilo. Ognjišta koja su otkrivena sugeriraju da su čak i kuhali svoju hranu u torbi izrađenoj od kože, možda meso sa začinskim biljem.

Neandertalci izgradili misterioznu strukturu u pećini prije 175.000 godina

Misteriozna struktura pronađena duboko unutar francuske pećine Bruniquel rezultat je rada neandertalaca koji su živjeli ovdje prije više od 175.000 godina.

b_160525121

Izvanredna konstrukcija je napravljena od gotovo 400 stalagmita koji su povučeni iz zemlje i naslagani jedan na drugi kako bi stvorili rudimentarni zid. Najistaknutije formacije pećine su dva prstenasta zida izgrađena od četiri sloja, koji izgledaju kao da su poduprti stalagmitima. Najveći zid je dug sedam metara i izgleda kao “netaknut”.

“Ovo je potpuno drugačije od bilo čega što smo ranije vidjeli. Mislim da je pećina vrlo misteriozna”, rekao je Marie Soressi, arheolog na Univerzitetu Leiden, koji nije bio uključen u istraživanje.

160525121.3_xl

Pećina se smatra jedinstvenim dostignućem u historiji neandertalaca, a struktura je rangirana među prvim projektima koje je izgradila ljudska ruka. Dijelovi zidova pećine pokazuju jasne znakove oštećenja od vatre, stalagmiti su pocrnjeli ili su poprimili crvenu boju od vrućine, što je dovelo istraživače u sumnju da su neandertalci ugrađivali “kamine” za osvjetljavanje pećine.

160525121.2_xl

Lokalni speleolozi ističu da su misterioznu formaciju otkrili još 1990. godine, oko 300 metara od ulaza u Bruniquel pećinu, u blizini Pirineja na jugozapadu Francuske. Tada se za strukture stalagmita pretpostavljalo da su stare 50.000 godina. Ali najnoviji testovi rađeni na strukturama i iskazani u časopisu Nature, otkrivaju da bi nalazište moglo biti starije od toga. Prema francuskim i belgijskim naučnicima koji su vodili istraživanje, samo su neandertalci mogli izgraditi strukture.

Je li vulkan razlog izumiranja?

Novo istraživanje otkriva da ogromna vulkanska erupcija koja se dogodila prije otprilike 4o ooo godina vjerojatno nije bila dovoljno velika da uništi Neandertalce, kako su sugerirala prethodna istraživanja. Neki znanstvenici su predložili teoriju prema kojoj su moderni ljudi zapravo eliminirali suparnike neandertalce, dok drugi predlažu teoriju prema kojoj su se moderni ljudi i Neandertalci međusobno razmnožavali, sve dok neandertalci nisu bili u potpunosti apsorbirani.

Smatram da su ljudi doprinjeli njihovom istrebljenju. Neandertalci su imali svoju rutinu življenja te živjeli u malim plemenima, dok su ljudski preci vjerovatno egzistirali u većim skupinama i sa jednim ciljem, kako uništiti Neandertalce. Strah od različitosti, neznanje ih je smatralo njihovom pretnjom, Naravno nisu svi bili jednaki, neki su se asimilirali.

“Neandertalci nisu potpuno izumrli. U nekima od nas oni u malim dijelovima i dalje žive”, objasnio je Svante Paabo s Instituta Max Planck u Leipzigu. “No ono što nas je sve najviše iznenadilo je činjenica da su se Neandertalci i suvremeni ljudi međusobno razmnožavali”, dodao je.

“Neandertalci su možda razmišljali drugačije od nas. Znamo da su imali veću lobanju i vjerovatno veći mozak. Možda su čak bili i pametniji od nas” – rekao je profesor George Church, vodeći genetičar sa Harvarda – “Kada dođe vrijeme da moramo da se borimo sa epidemijom ili sa nestankom planete, njihov način razmišljanja može nam biti od velike koristi.”

Napretkom znanosti i tehnologije saznajemo sve više o stvarnoj prirodi Neandertalaca koje smo nekad smatrali za primitivne, glupe, dlakave. Sljedeći puta kada čujete riječ Neandertalac, sjetite se koliko su nam zapravo bili slični.

Autor: Nella Andriana

Reference:

bbc.newsznano.stancient-origins.nettportal.hrznanost.geek.hr

Advertisements

3 comments

  1. […] mislioci, nema veze on bi vas uništio u računjanju pješke u matematici (primjer). Sjetimo se Neandertalaca i njihovog nazivnika “glup” da bi otkrili kako su to bila pametna bića, čak možda […]

    Like

  2. […] i dalje otvorena te trazi odgovor. Ja osobno smatram da smo negativnu krvnu grupu naslijedili od Neandertalaca jer je opće poznato da Rh – ljudi imaju crveni pigment/crvenu, crvenkastu kosu (melanin) […]

    Like

  3. […] Briena Foerstera te slučaj izduženih lubanja. Istražujem o drevnom Egiptu (nadasve Akhenatona), Neandertalce te Rh negativnu krvnu grupu. Ja osobno smatram da smo negativnu krvnu grupu naslijedili od […]

    Liked by 1 person

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: