Arheološka senzacija na Korčuli

                                                         foto: Centar za kulturu Vela Luka

O lokalitetu o kojem pišu svjetski mediji sprema se izložba u Klovićevim dvorima

Grobnice ovakvog tipa na Jadranu do sada nisu bile poznate, a organizacijom, dimenzijama i prilozima predstavljaju uvod u novo poglavlje proučavanja povijesti lokalnog ilirskog stanovništva u stoljećima prije Krista. Rezultati istraživanja nadmašili su sva naša očekivanja jer je ustanovljeno da se ukapanje obavljalo u monumentalnim suhozidnim grobnicama približno kružnog tlocrta, slaganjem velikih kamenih blokova. Središnji dijelovi kamenog kruga su grobnice s desetak pokojnika uz koje su se nalazili brojni prilozi poput stotina grčkih vaza, željeznog oružja, brončanog, srebrnog, staklenog ili jantarnog nakita…” govori arheolog Dinko Radić.

Vrijedna srebna naušnica

Naime, ovaj je tjedan pronađen posljednji od četiri groba na lokalitetu Kopila na Korčuli, u kojemu su se s vremenom izmiješale ljudske kosti sa slomljenim posudama iz razdoblja antičke Grčke, kao i dobro sačuvana koplja koja su služila za borbe. Među pronađenim predmetima vrlo je vrijedna naušnica s likom lava, iz razdoblja helenizma, iskucana u srebru, kakvoj nema paralela u dosadašnjim istraživanjima, kako tvrdi Radić, uz kojeg je sva istraživanja vodio Igor Borzić.

Iako su uz njih pokopani grčki predmeti, riječ je ustvari o ilirskim grobovima.

                                                            foto: Centar za kulturu Vela Luka

Žene su bile pokapane s nakitom, a muškarci s oružjem, te i jedni i drugi s helenističkim vazama. “Smatram da će otkrića na Kopili promijeniti način na koji promatramo povijest na ovim prostorima. Ilire često percipiramo kao marginalce, posebno u odnosu na istovremene grčke naseljenike, međutim, naša su istraživanja pokazala da je uloga Ilira na ovim prostorima puno veća nego što se do sada mislilo i prikazivalo, pa čak i u političkom životu.

Bez paralela na Jadranu

Ilirska je zajednica, u doba u koje datiraju grobovi, bila bogata, snažna, zasigurno i dominantna na ovom prostoru.” Grobovi su iz 3., 2. i 1. stoljeća prije Krista, a stanovništvo je na ovoj lokaciji stradalo tek u doba starog Rima, kada je Oktavijan, budući car August, poslao vojsku koja se na grub način obračunala s lokalnim Ilirima.

Epilog je to priče koja je za Radića započela prije dvadeset godina. Na ovoj su pretpovijesnoj gradini na Korčuli prvi artefakti, naime, pronađeni prije gotovo 200 godina, o čemu svjedoče zapisi povjesničara Nikole Ostojića, te izlošci u Arheološkoj zbirci Dubrovačkog muzeja. Proučavajući ovu priču Radić je zaključio da nalazi potječu ne sa same gradine već s njezina groblja. No, tek je prije četiri godine dobio dozvolu da krene u istraživanje. Na pitanje kako se osjeća nakon te priče dugačke dvadeset godina, odgovara: “Izvrsno, naravno da sam euforičan.”

Postoji još samo jedno nalazište iz istog vremena, i to u Vića Luci na Braču. “Taj je lokalitet manji, a i pronađen je prije stotinu godina, kada nisu postojala suvremena istraživanja kakva postoje danas. Otkriće na Korčuli moguć je odgovor na suživot dvaju naroda, Ilira i Grka. Predmeti u grobovima su grčki, no izvan je pronađena ilirska keramika. I upravo zato ovakvim grobnicama nema paralela na Jadranu. U teoriji smo znali kako su se ukapali Iliri, no u praksi ovo je jedinstveni primjer. Postoje slične grobnice, ali one se mogu datirati u brončano doba, barem su tisuću godina starije od ovih korčulanskih, ali ni u tom razdoblju nema ovako složenih i monumentalnih građevina. Mene, prije svega, u tim, daljnjim istraživanjima zanima dominacija ilirske kulture”, tvrdi Radić.

Profesor s Cambridgea

Zbog svih ovih otkrića, na Korčulu ovih dana ponovno dolazi profesor Preston Miracle s Cambridgea. Naime, on već godinama sudjeluje u istraživanjima Vele spile. Sva će ova otkrića biti predstavljena i na izložbi, na jesen u Klovićevim dvorima, kustosica je izložbe Jasmina Bavoljak: “Korčula je, barem što se prapovijesti tiče, jedan od najbolje istraženih sredozemnih otoka, a aktualna nastojanja niza eminentnih europskih znanstvenika govore da će se postojeća saznanja produbiti iu budućnost”.

Istraživači ovog lokaliteta, na čelu s Dinkom Radićem, tvrde: “Imamo privilegiju što na jednom mjestu možemo iščitati praktički cjelokupnu povijest ljudskog roda”. U Veloj spili su pronađeni dokazi o životu od starog kamenog pa do brončanog doba. O jednom od najvažnijih pronalazaka svojedobno su, prije tri godine, pisale vodeće svjetske novine, među kojima i New York Times. Riječ je o ulomacima keramike koji su nastali između 17.500. do 15.000. godina pr. Kr. U New York Timesu tako je pisalo: “Znamo ih po lovu na mamute, no nova otkrića u Hrvatskoj sugeriraju da su u ledeno doba ljudi oblikovali keramiku češće nego što se nekad vjerovalo.”

Autor : Patricia Kiš

Izvor : jutarnji.hr

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: