Ilirska kaciga na stećku!

14040044_10154439659107436_60027753519610105_n

Žao mi je ali ovakve se u srednjem vijeku sigurno nisu nosile. Ovo je samo još jedan u nizu dokaza da su mnogi stećci znatno stariji nego što naši historičari tvrde.

14322297_10154486434212436_7926191504557803029_n

Uostalom, ako su toliko sigurni da je to srednji vijek, zašto jednostavno ne objave rezultate brojnih DNK analiza koje su radili na pokojnicima ispod stećaka? Najavili su na desetine takvih a kad dođe vrijeme da se rezultati daju u javnost – nigdje ih… Nagađaju i pretpostavljaju previše, neprofesionalni su, arogantni, bahati i umišljeni, kao da je istina ono što oni kao nekakav vražji autoritet govore a ne ono što se da zaključiti putem pravih dokaza. Ne znam za vas ali ja nisam slijep pored zdravih očiju!

”Bog Sunca, sa lukom srebrenim i strijelom što daleko leti, moćni Apulu, on je hrabrog Pandara od Like, što Trojancima vjeran bješe, učio koristiti luk.” – Ilijada

14021657_10154399169402436_8766199806113826917_n

Trojansko kolo

14332935_10154500162452436_4699686429936934239_n

Jedan od najljepših detalja sa stećaka je ovaj dole gdje ”igraju kolo”

14344066_10154498302027436_7444235083887514676_nKo igra?

Trojanci Brigi igraju! Brigijska ratna nošnja na njima, brigijske im kape na glavama. Igraju kolo sa Trojankama svojim.

A kakvo kolo igraju?

Kolo trojansko. 🙂

Šta drže u rukama?

Djeteline list, krv Hektorovu!

14333117_10154500156987436_3623581597970493449_n

A kako ja to znam? E pa ovako… 😀
Brigijska-frigijska kapa je poznata u svijetu od pamtivjeka. Ona je simbol slobode i mudrosti. Ime je dobila po istoimenom trojanskom plemenu. Istu je na glavi imao trojanski princ Paris tj. Lisander kada je Ahila smrtno ranio strijelom. Njihove uniforme su takođe tipične za ilirska i tračka plemena ALI i za etrurska, kao što možete vidjeti na statui etrurskog ratnika iz Italije. Etrurske i rimske priče o trojanskim izbjeglicama kao njihovim precima i osnivačima su brojne.

14324415_10154500173297436_4795935880194322713_o-1

Pitate se kakve veze ima djetelina sa Trojom?

Djetelina se u Ilijadi spominje nekoliko puta. Posebnu važnost je dobila nakon što je trojanski princ i vojskovođa Hektor u boju ubio Ahilovog rođaka i najbližeg druga Patrokla, misleći da ubija Ahila. Naime, mladi Patroklo je nosio Ahilov oklop i kacigu. Ahil se tada zakleo da će ostvetiti njegovu smrt i da neće stati dok Hektorova krv ne prekrije svaki listić djeteline. I tako listić djeteline, natopljen Hektorovom krvlju, postade trojanski simbol.

14370049_10154500186187436_4557296562250387617_n

Trojanska nošnja, trojansko kolo (koje se i danas igra širom bivše Jugoslavije) i djetelina koja govori ”mi smo trojanske krvi”. Ako vas ko bude pitao, to je trojanska simbolika na stećku. 🙂

14291902_10154500595597436_235627061094979517_n

Na ovom stećku predstavljeni su trojanac Ganimed i Heba, vinonoše bogovima. Ovo je trojanska mitologija 1 kroz 1.

Ganimed je bio trojanski mladić, u svim legendama opisan kao izuzetno lijep. Zeus je Ganimeda ugledao dok je čuvao ovce na planini Idi i poslao je orla po njega, da bude vinonoša bogovima. GaniMED je pravio najbolju MEDovinu.

14355133_10154500604672436_635516126699043102_n

Neke legende nude malo drugačiju verziju u kojoj je Zeus lično došao po njega u formi orla. Kako god, mladić sa orlom je u svim mitologijama Trojanac Ganimed.

Stećci nam sve govore. Samo trebamo pažljivo slušati odnosno gledati 🙂

Ko su bili PHRYGI/FRIGI i zašto se njihovoj ulozi u trojanskom ratu mora posvetiti posebna pažnja?
Iz Ilijade znamo da su bili jedno od tri glavna trojanska plemena, branitelji kule Priamove. Ako ćemo tražiti pravu Troju onda definitivno moramo ići tragovima ovog plemena…

Srećom, mi danas imamo mnoštvo antičkih zapisa o njima. Isti se drastično razlikuju od današnjih bajki o njihovom maloazijskom porijeklu pa bacimo oko i na njih…

Herodot (484 – 425 p.n.e) kaže da u Malu Aziju dolaze tek u osmom vijeku p.n.e., i to sa Balkana gdje su se zvali BRIGI. Interesantno je i da se značenje ovog imena može prevesti samo sa naše ikavice. Brig – brijeg – brdo, što opet odgovara najčešćem opisu Ilira – brđani, gorani.
Tražiti njihovo porijeklo u današnjoj Turskoj je suludo, što je dokazao i Ekrem Akurgal (1911 – 2002), turski specijalista za drevne kulture Anatolije. On je bio jasan da se njihovo prisustvo u Turskoj arheološki može potvrditi tek za osmi vijek p.n.e., što će reći oko 500 godina POSLIJE slavnog trojanskog rata, te još dodaje kako njihovi najraniji artefakti neodoljivo podsjećaju na artefakte sa naših prostora iz kasnog bronzanog doba. Dakle, imamo i arheološke dokaze da je Herodot bio u pravu! Samim tim se Troja ima tražiti na Balkanu a ne u Turskoj.
Ali nisu Herodot i Akurgal jedini koji to tvrde…

Herodotov istovremenik i kolega historičar Xanthus kaže ”Frigi su došli u Malu Aziju nekad poslije trojanskog rata.”
Arrian (92 – 175), još jedan grčki historičar, piše da su Frigi u Malu Aziju došli kao izbjeglice, nakon što su ih iz djedovine protjerali Cimmeri/Čimeri. Da, isti oni Čimeri o kojima sam pisao u jednom od prethodnih postova.

I naš Ilir Sveti Jeronim (347 – 420) je zabilježio da je u NOVOJ DOMOVINI prvi brigijski kralj bio Midas, koji je vladao od 696. do 742. godine p.n.e., kao i da je njegov otac Gordias bio Makedonac iz trojanske kraljevske obitelji.

Postoje i zapisi o gradnji brojnih replika Ilija odnosno Troje. I Brigi su najvjerovatnije izgradili jednu takvu u svojoj novoj domovini, koju će kasnije posjetiti i Aleksandar Makedonski prilikom pohoda na Aziju. Da je bio Grk, kao što nam se danas podvaljuje, pa valjda bi posjetio dvore kralja Agamemnona a ne repliku dvora trojanskog kralja Prijama. Mislim da je tako i nastala zabluda o maloazijskoj Troji. Ta lokacija bi možda ostala totalno nepoznata da je nije posjetio i na mapu stavio Aleksandar Makedonski, najslavniji čovjek tog doba. Tu je nekad davno stajala samo replika slavne kule, dok je prava kula bila kod nas u Iliriji, kao što nam i Ivan Gundulić prije nekih 400 godina reče:

”Pri moru uprav srpskih strana,
u pržinah pusta žala
leži Troja ukopana,
od grčkoga ognja pala;
slavna Troja, ka je svime
njegda Istokom gospodila,
a sad ino nije neg ime
nakon sebe ostavila.
Gdi su miri, gdi su dvori?
Nije zlamenja od ničesa:
što ognju osta, vrijeme obori
i pohara i poplesa…”

Autor: Sanin Mulaomerović

Advertisements

2 comments

  1. […] Simboli i ukrasi […]

    Like

  2. […] Simboli i ukrasi […]

    Like

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: