Igla stara najmanje 50. 000 godina pronađena je u Denisovoj špilji, i djelo je Denisovaca. Po igli se vidi da su bili sofisticiraniji nego se to ranije mislilo.
Znanstvenici su otkrili šivaći pribor za vrijeme godišnjeg ljetnog arheološkog iskapanja u Altajskom gorju za koju vjeruju da drži tajnu čovjekovog podrijetla. Čini se da je igla još uvijek upotrebljiva nakon 50.000 godina.
Profesor Mihail Shunkov, voditelj Instituta za arheologiju i etnografiju u Novosibirsku, rekao je: “To je najveći nalaz ove sezone, možemo ga čak i nazvati senzacionalnim”
Igla je izrađena od kosti velike ptice (ne zna se još o kojoj je riječ). Igla je starija 10. 000 godina od narukvice od klorita nađene 2008 godine.
Dr Maksim Kozlikin, voditelj iskapanja u Denisovoj špilji, je rekao: “Duljina ove igle je 7 cm, 6 milimetara. To je najdulja igla koja je pronađena u Denisovoj špilji. Našli smo igle, ali u mlađim (arheološkim) slojevima.
Pretpostavlja se da je pronađenu iglu napravio Denisovac, jer su znanstvenici u istom sloju pronašli ostale stvari za koje je ustvrđeno da su oni napravili.
Znanstvenici su u iskapanjima u Denisovoj špilji u Altajskom gorju 2oo8. pronašli vrh prsta žene. On je anatomski podsjećao na prste Neandertalaca i suvremenih ljudi. Međutim, već su početna istraživanja evolucijskog genetičara Svantea Pääboa i njegova tima u Institutu Max Planck u Njemačkoj pokazala da prst pripada nekoj trećoj vrsti, možda potomcima zajedničkog pretka Neandertalaca i suvremenih ljudi. Paabo i njegovi suradnici usavršili su metode istraživanja i analizom DNK izvađenog iz kosti malog prsta zaključili da je pripadao djevojčici.
Nakon podrobnijih analiza Pääbov je tim predstavio nove dokaze koji potvrđuju da se radi o pronalasku zasebne vrste. Gensko sekvencioniranje stanica otkrilo je također da su ljudi iz Denisove špilje bili najbliži srodnici Neandertalaca, odnosno da su imali zajedničkog pretka koji je bio bliži njima nego nama.
U špilji su pronađeni različiti artefakti, uključujući i mramorni prsten, a oni iskopani na istoj razini s kosti datirani su ugljikom-14 na oko 4o ooo godina prije današnjice. Daljnja iskapanja otkrila su diskontinuiranu prisutnost čovječjih artefakata do 125 ooo prije današnjice. Potpune detalje prstena tek treba otkriti. Stručnjaci se slažu da su Denisovaci napravili narukvicu.
Obrada narukvice je iziskivala vještine nekarakteristične za paleolitik te pokazuje da su Denisovaci bili napredniji nego se to mislilo. Ruski stručnjaci kažu da je to najstariji poznati nakit te vrste.
Narukvica je širine 2.7 cm, debljine 0,9 cm. te promjera 7 cm. Jedna pukotina je promjera oko 0,8 cm.Proučavajući ih, znanstvenici su otkrili da je brzina vrtnje svrdla bila vrlo visoka, promjene minimalne, i da je tamo bio primijenjen stalak za bušenje – tehnologija koja je zajednička za novije vrijeme.
“Zbog krkhosti narukvice je malo vjerojatno da se taj komad nakita nosio svakodnevno. Vjerovatno se nosio samo u iznimnim trenucima i to od strane privilegiranih”
“Narukvica je zapanjujuća – u jakoj sunčevoj svjetlosti reflektira sunčeve zrake, noću uz vatru baca duboku nijansu zelene”, rekao je Anatolij Derevyanko, direktor ruske akademije znanosti.
Jedinstvena narukvica se nalazi u Muzeju povijesti u Novosibirsku. “U početku smo mislili da su narukvicu napravili Neandertalci ili moderni ljudi, ali se ispostavilo da je majstor bio Denisovac, barem po našem mišljenju” rekla je Irina Salnikova kustos muzeja.
Autor: Nella Andriana
Izvor: The Siberian Times
ATWA 