Graham Hancock, Robert Bauval, John Grigsby – Tajna Marsa – tajna veza između Zemlje i Crvenog planeta

Kada je NASA ponovo snimila dijelove krajobraza Cvdonije u travnju 1998. (vidi pod naslovom “Neočekivane vijesti”, 15. poglavlje), četiri brežuljka, što oblikuju križ Gradskoga trga, izabrana su, na savjet znanstvenika koji zagovaraju umjetno podrijetlo, kao prikladan cilj za prijeporno ponovno snimanje Lica.

Nažalost, Mars Global Surveyor promašio je Trg i uhvatio komad zemlje lijevo od njega (viđenoga odozgo), koji je uključio samo jedan jedini brežuljak i nekoliko najmanje dojmljivih slojeva Grada. Iako i drugi zanimljivi predmeti istočkavaju površinu te slike, koje ranije Vikingove letjelice nisu vidjele (kao što je čudan prsten malih piramidalnih tvorevina i veća piramidalna tvorevina na rubu stjenovitoga izdanka za koji ćemo morati pričekati daljnju analizu), malo je obavijesti dobiveno o samim zagonetnim brežuljcima koji bi mogli pomoći razvrstavanju tih obilježja i njihovim porecima. Jedini brežuljak što ga je uhvatio Mars Global Surveyor izgleda pravilan, grebenasti čvor ovalnoga oblika – ali, nažalost, kako nemamo druge slike visoke optičke oštrine s kojima bismo ga mogli usporediti, nemoguće je reći je li to prirodna formacija, ili je on slične strukture kao i drugi brežuljci koje je snimio Viking, i navješta-va li on umjetno podrijetlo…

Jesmo li nasljednici marsovske baštine? Tajna Marsa je majstorsko djelo povijesnoga otkrivanja. Ono istražuje sve brojnije dokaze koji povezuju tri događaja: fotografije iz 1976. porušenih “spomenika” na Marsu, nedavno otkriće fosila u Marsovom meteoritu starom 3,5 milijarde godina, te uzbudljiva otkrića o egipatskoj Sfinzi i piramidama. Tu su činjenice, tajanstveno neobjavljivane, koje ne samo da ukazuju na inteligentni život na crvenom planetu, već propituju stara vremena i podrijetlo ljudske rase. .

•Što povezuje Marsove piramide s piramidama Egipta i megalitskim mjestima po svijetu?

• Što povezuje sadašnja iskopavanja u Egiptu sa spuštanjem Apolla na Mjesecu? I zbog čega se fosil s Marsa tako dugo čuvao kao vojna tajna?

• Jesu li nova egipatska iskopavanja dio prikrivene potrage za vremenskom kapsulom s onu stranu povijesti?

• Je li puka slučajnost da El Kahira, arapsko ime za Kairo, znači “Mars”?

Ova jedinstvena i fascinantna kronika – s nizom likova među kojima nalazimo sveučilišne profesore, znanstvenike NASA-e, fizičare i dužnosnike vlade SAD-a – temeljito ispituje skrivene dnevne redove i raspravlja o mogućnosti najvećeg prikrivanja kojeg je svijet ikada doživio.

Graham Hancock rođen je u Edinburgu u Škotskoj, a djetinjstvo je proveo u Indiji gdje je njegov otac radio kao kirurg. Diplomirao je sociologiju na Univerzitetu u Durhamu (Velika Britanija). Bavio se novinarstvom te je pisao za The Times, The Sunday Times, The Independent, i The Guardian. Njegove knjige prodane su u pet miliona primjeraka širom svijeta i prevedene na 27 jezika. Dokumentarce koje je snimio za Channel 4 u Velikoj Britaniji i Learning Channel u SAD-u pogledale su desetine miliona ljudi širom svijeta. Poznat je po nekonvencionalnom razmišljanju koje preispituje dosadašnje zaključke o drevnim civilizacijama. Hancock je epitet najprodavanijeg autora stekao knjigom “Znak i pečat” koja je prodana u tri miliona primjeraka. Uslijedila je knjiga “Otisci Bogova” koji je potvrdila talent ovog istraživača i autora. “Poruka Sfinge” koju je napisao zajedno sa Robertom Bauvalom također je bestseller.

U toku 2002. objavio je “Podzemni svijet: Poplavljena kraljevstva Ledenog doba” što ujedno predstavlja kulminaciju njegovih višegodišnjih istraživanja. Naime, Hancock u ovom djelu tvrdi da tragovi porijekla ljudske civilizacije leže pod vodom te da mitovi i legende o Velikoj poplavi ne smiju biti zanemarivani. Trenutno je najpoznatije ime u oblasti alternativne historije kao i najtraženiji predavač.

Hancock je posebno intrigiran starim mapama, poput mape turskog admiral Piri Reisa iz 1513. godine. Ono što je značajno za ovu mapu je da je sam autor, admiral Reis, napisao da je urađena na osnovu mnogo starijih mapa. Kako su drevni kartografi mogli znati izgled svijeta u vrijeme Ledenog doba?
“Ove mape pokazuju izgled svijeta za vrijeme Ledenog doba, prije više od 12.ooo godina sa nevjerovatnom preciznošću. Zahvaljujući modernoj nauci, danas imamo jasnu sliku o tadašnjem izgledu svijeta koja se uveliko poklapa sa onom sa drevnih mapa. Nažalost, postojanje Atlantide koja je jasno ucrtana na dnevnim mapama, kao i otoka za koje znamo da danas ne postoje, uslijed podizanja nivoa vode, nešto je što zvanična nauka ne želi uzeti u razmatranje. Ali, oni su jasno ucrtani na drevnim mapama”, kaže Hancock.
Čini se da je neko imao tehnologiju uz pomoć koje je istraživao i mapirao cijeli svijet, onakav kakav je bio prije više od 12.ooo godina. Ovo je čudno jer, tvrdi Hancock, zvanična nauka tvrdi da su tada postojala samo primitivna plemena.
“To ne mogu prihvatiti jer su te mape toliko precizne da uključuju i precizne geografske dužine i širine. Ovo je enigma koja bi trebala intrigirati sve razumne ljude i naučnike”, istakao je.
Druga intrigantna stvar po Hancocku je religija koja je u drevna vremena uključivala piramide koje su građene tako da odražavaju položaj određenih zvijezda na nebu. Hancock smatra da je ova veza sukladna vjerovanju o vječnom životu.
“Postoje određene strukture i monumenti na površini zemlje,i siguran sam da su Bosanske piramide među njima, koje su vrlo zagonetne. Egiptolozi imaju naviku da sve monumente na platou Gize datiraju na 4.5oo godina starosti. Međutim, postoje određeni dokazi da je, npr. Sfinga, mnogo starija od toga. Geolozi koji su proučavali ovaj spomenik zaključili su da je, sukladno vrlo vidljivoj eroziji na Sfingi, ona mnogo starija od 4.5oo godina. Imajte na umu da Egipat ima suhu, pustinjsku klimu, već više od 7.ooo godina i da od tada nije bilo velikih kiša koje mogu izazvati takvu eroziju”, pojasnio je Hancock.
Astronomske značajke kompleksa u Gizi također, smatra Hancock, treba uzeti u ozbiljno razmatranje.
Hancock je, u društvu supruge Santhe, profesionalnog fotografa, sedam godina istraživao strukture pod vodom poput onih kod otoka Yonagunija (Japan). Ono što je našao, isprovociralo je još upitnika o stavovima zvanične nauke.
“Jednom kada zaronite na 4o metara dubine, kod, npr. Yonagunija i vidite obrađene terase, zidove, megalitne blokove i glave sa uklesanim očima i ustima, ne možete da se ne pitate otkud to tu i ko je pravio te monumente. Sve ukazuje na to da su oni pravljeni prije više od 12.ooo godina, odnosno, prije kraja zadnjeg Ledenog doba, kada je nivo mora i okeana bio mnogo niži. Otapanjem velike količine leda, ove strukture su potopljene i sakrivene od očiju javnosti”, rekao je Hancock.

Zašto je toliko teško shvatiti da su prije nas postojale civilizacije koje su imale naprednu tehnologiju?
Hancock pojašnjava da sve civilizacije imaju predrasude i određena ubjeđenja. Naša ubjeđenja odnose se na teoriju da se kulture razvijaju linearno, odnosno, od primitivnog prema naprednom.

Tajna Marsa – tajna veza između Zemlje i Crvenog planeta PDF